Rusija

Ruska Federacija
Российская Федерация (ru)
Zastava Rusije Grb Rusije
Zastava Grb
HimnaГосударственный гимн Российской Федерации
(bs: "Himna Ruske Federacije")

Položaj Rusije na karti
Položaj Rusije
Glavni grad Moskva
55°45′N 37°37′E / 55.750°N 37.617°E / 55.750; 37.617
Službeni jezik ruski
jezici Rusije
Državno uređenje Federalna polupredsjednička ustavna republika
Vladimir Putin
Mihail Mišustin
Zakonodavstvo
Nezavisnost Raspadom Sovjetskog saveza 
• Priznato
12. juni 1990. 
Površina
• Ukupno
17.075.200[1] km2 (1.)
• Vode (%)
13,0[2]
Stanovništvo
• Ukupno
144.463.451 Procjena 2017. (bez Krima)[3] (9.)
8,3/km2 
BDP (PKM) 2010
• Ukupno
$2.222 triliona 
$15.836 
Gini (2008) 42,3 (visok
HDI (2010) 0,719 (visok) (65.)
Valuta Rublja (RUB)
Vremenska zona UTC +3 do +12
Topografija
Elbrus
5.642 m
Bajkalsko jezero
31.500 km2
Lena
4.310 km
Pozivni broj +7
Internetska domena

Rusija (ruski: Росси́я), službeno Ruska Federacija (ruski: Росси́йская Федера́ция), jest suverena država koja se prostire preko ogromnih prostranstava Istočne Evrope i sjeverne Azije. Sa površinom od 17.075.400 km2 Rusija je najveća država na svijetu, pokrivajući skoro dvostruko veću teritoriju od Kanade, Kine ili Sjedinjenih Američkih Država. Po broju stanovnika deveta je najmnogoljudnija država na svijetu sa oko 144 miliona stanovnika u 2016. godini.

Zapadni, evropski dio države je dosta gušće naseljen, sa višim stepenom urbanizacije i u njemu živi oko 77% stanovništva Rusije. Glavni i najveći grad Rusije je Moskva, jedan od najvećih gradova svijeta dok su veći gradovi: Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Njižni Novgorod i Kazanj. Protežući se preko cjelokupne sjeverne Azije i većeg dijela Istočne Evrope, Rusija se dijeli na jedanaest vremenskih zona i uključuje širok spektar okruženja i oblika reljefa.

Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država nakon njegovog raspada, decembra 1991. Pod sovjetskim sistemom, zvala se Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR).

Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije svjetske supersile, otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog saveza, Rusija igra značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg SSSR-a.

Ruska ekonomija je prema vrijednosti nominalnog BDP-a rangirana kao 11. najveća na svijetu i 6. po paritetu kupovne moći u 2015. godini.[4] Ruske rezerve mineralnih i energetskih resursa su najveće takve rezerve na svijetu,[5] što je čine jednim od vodećih proizvođača nafte i prirodnog plina na svijetu.[6][7]

Jedna je od nekoliko priznatih nuklearnih sila i država sa najvećim zalihama oružja za masovno uništenje. U globalnom smislu, Rusija je velika sila i okarakterisana kao potencijalna supersila. Stalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i članica G20, Vijeća Evrope, APEC-a, Šangajske organizacije za saradnju, OSCE-a, Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kao i vodeći član Zajednice nezavisnih država (ZND), Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO), Evroazijske ekonomske unije (EEU) i drugih međunarodnih organizacija.

  1. ^ Matt Rosenberg. "Biggest Countries The Twenty Largest Countries in Area in the World". About.com. Arhivirano s originala, 22. 11. 2016. Pristupljeno 20. 10. 2016.
  2. ^ "The Russian federation: general characteristics". Federal State Statistics Service. Arhivirano s originala, 28. 7. 2011. Pristupljeno 5. 4. 2008.
  3. ^ "Оценка численности населения на 1 января 2017 года и в среднем за 2016 год". Федеральная служба государственной статистики (jezik: ruski). Arhivirano s originala (xls), 5. 6. 2019. Pristupljeno 20. 10. 2016.
  4. ^ "Report for Selected Countries and Subjects". IMF. Pristupljeno 22. 5. 2017.
  5. ^ "Commission of the Russian Federation for UNESCO: Panorama of Russia". Unesco.ru. Pristupljeno 22. 5. 2017.
  6. ^ International energy agency ‐ Oil market report, pristupljeno 9. jula 2017.
  7. ^ Natural gas - production compares the total natural gas produced in cubic meters (cu m) Arhivirano 15. 3. 2016. na Wayback Machine, CIA, World Factbook, pristupljeno 9. jula 2017.

Developed by StudentB