Back Аславиан бызшәақәа Abkhazian Slawiese tale Afrikaans Slawische Sprachen ALS ስላቫዊ ቋንቋዎች Amharic Luengas eslavas AN Slavisca sprǣca ANG لغات سلافية Arabic لغات سلافيه ARZ Llingües eslaves AST Славяниял мацӀал AV

Slavenski jezici

  Zapadnoslavenski jezici češki, slovački, poljski, lužičkosrpski, polapski, kašupski
  Istočnoslavenski jezici ruski, bjeloruski, ukrajinski, rusinski
  Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski, makedonski, bugarski

Slavenski jezici čine grupu jezika koja, zajedno sa baltičkim jezicima, formira baltaslavensku granu indoevropskih jezika. Svi slavenski jezici su potekli od praslavenskog jezika, danas izumrlog, koji se govorio tokom ranog srednjeg vijeka, za koje se pretpostavlja da potječu od ranijeg prabaltoslavenskog jezika, povezujući slavenske jezike s baltičkim jezicima u baltoslavenskoj grupi unutar indoevropske porodice. Slavenski jezici su konvencionalno (takođe na osnovu ekstralingvističkih karakteristika) podijeljeni u tri podgrupe: istok, zapad i jug, koji zajedno čine više od 20 jezika. Od toga, njih 10 ima najmanje milion govornika i imaju zvaničan status nacionalnih jezika zemalja u kojima se pretežno govore: ruski, bjeloruski i ukrajinski (istočne grupe), poljski, češki i slovački jezik (zapadne grupe) i bugarski i makedonski (istočni dijalekti južne grupe), srpski, hrvatski i bosanski i slovenski (zapadni dijalekti južne grupe). Osim toga, Aleksandr Duličenko prepoznaje niz slavenskih mikrojezika: izolovane etnolekte i periferne dijalekte ustaljenijih slavenskih jezika.[1][2][3]

Trenutna geografska distribucija maternjih slavenskih jezika uključuje južnu Evropu, srednju Evropu, Balkan, istočnu Evropu i sve od Sibira do ruskog Dalekog istoka. Dalje, dijaspore mnogih slavenskih naroda uspostavile su izolovane manjine govornika svojih jezika širom svijeta. Procijenjeno je da je broj govornika svih slavenskih jezika na prijelazu u 21. stoljeće iznosio 315 miliona.[4] To je najveća etno-jezička grupa u Evropi.[5][6]

Pregled slavenskih jezika po upotrebnim pismima
  1. ^ Dulichenko A. D., Malыe slavяnskie literaturnыe яzыki (mikroяzыki). Яzыki mira: Slavяnskie яzыki. M.: Academia, 2005.
  2. ^ Dulichenko A.D., Slavяnskie literaturnыe mikroяzыki. Voprosы formirovaniя i razvitiя. Tallinn, 1981.
  3. ^ Duličenko A.D., Kleinschriftsprachen in der slawischen Sprachenwelt. Zeitschrift für Slawistik, 1994, Bd. 39.
  4. ^ "Slavic languages | List, Definition, Origin, Map, Tree, History, & Number of Speakers | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 11. 2022.
  5. ^ "Slavic Countries". WorldAtlas (jezik: engleski). 25. 4. 2017. Pristupljeno 20. 11. 2022.
  6. ^ Barford 2001, str. 1.

Developed by StudentB