Snijeg

Snijeg je padavina u čvrstom agregatnom stanju. Sastoji se od pojedinačnih kristala leda koji rastu dok su suspendovani u atmosferi — obično unutar oblaka — a zatim padaju na tlo gdje se akumuliraju i prolaze dalje promjene.^[1] Sastoji se od smrznute kristalne vode tokom svog životnog ciklusa, počevši kada se, pod odgovarajućim uslovima, kristali leda formiraju u atmosferi, povećaju se do milimetarske veličine, talože se i akumuliraju na površinama, zatim metamorfozuju na mjestu te se na kraju tope, klize ili sublimiraju.

Snježne oluje se organizuju i razvijaju hraneći se izvorima atmosferske vlage i hladnog zraka. Snježne pahulje stvaraju jezgro oko čestica u atmosferi privlačeći prehlađene kapljice vode, koje se smrzavaju u kristalima šestougaonog oblika. Snježne pahulje poprimaju različite oblike, a osnovni među njima su tromboidi, iglice, stubovi i rime. Kako se snijeg akumulira u snježni omotač, on se može otpuhati u nanose. Vremenom se nagomilani snijeg metamorfozira, sinteriranjem, sublimacijom i smrzavanjem-odmrzavanjem. Tamo gdje je klima dovoljno hladna za akumulaciju iz godine u godinu, može se formirati glečer. Inače, snijeg se obično topi sezonski, uzrokujući otjecanje u potoke i rijeke i obnavljanje podzemnih voda.

Glavna područja sklona snijegu uključuju polarne regije, najsjeverniju polovinu sjeverne hemisfere i planinske regije širom svijeta sa dovoljno vlage i niskim temperaturama. Na južnoj hemisferi snijeg je prvenstveno ograničen na planinska područja, osim na Antarktik.^[2]

Snijeg utiče na ljudske aktivnosti kao što je transport: stvara potrebu za održavanjem puteva, krila i prozora čistima; poljoprivreda: obezbjeđivanje vode za usjeve i čuvanje stoke; sportovi poput skijanja, snouborda i putovanja na mašinama za snijeg; i ratovanje. Snijeg također utiče na ekosisteme, tako što tokom zime obezbjeđuje izolacijski sloj ispod kojeg biljke i životinje mogu preživjeti hladnoću.^[3]

U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovina vidljivog tla pokrivena snježnim pokrivačem.

1. ^ Hobbs, Peter V. (2010). Ice Physics. Oxford: Oxford University Press. str. 856. ISBN 978-0199587711.
2. ^ Rees, W. Gareth (2005). Remote Sensing of Snow and Ice. CRC Press. str. 312. ISBN 978-1-4200-2374-9.
3. ^ Michael P. Bishop; Helgi Björnsson; Wilfried Haeberli; Johannes Oerlemans; John F. Shroder; Martyn Tranter (2011), Singh, Vijay P.; Singh, Pratap; Haritashya, Umesh K. (ured.), Encyclopedia of Snow, Ice and Glaciers, Springer Science & Business Media, str. 1253, ISBN 978-90-481-2641-5