Soja | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Angiospermae |
(nesvrstani) | Eudikoti |
(nesvrstani) | Rosidi |
Red | Fabales |
Porodica | Fabaceae |
Rod | Glycine |
Vrsta | G. max |
Dvojno ime | |
Glycine max (L.) Merr. | |
Sinonimi | |
Soja (latinski: '[2] ili Soja hispida) jeste vrsta leguma, porijeklom iz istočne Azije, a koja se uzgaja širom svijeta zbog svojih jestivih bobica, korištenih na brojne načine. Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) ne ubraja je u mahunarke nego u uljne biljke (uljarice).
Obroci od sojnih sjemenki sa neutraliziranim mastima su značajan i jeftin izvor bjelančevina u ishrani životinja i mnogim gotovim jelima. Sojino ulje je drugi važni proizvod u preradi soje. Naprimjer, proizvodi od soje poput teskturiranih biljnih bjelančevina (TVP) su zamjenska namirnica za mnoge mesne i mliječne proizvode.[3] Soja daje više bjelančevina po hektaru od većine drugih poljoprivrednih proizvoda.[4]
Tradicionalni načini korištenja nefermentiranih sjemenki soje uključuju i sojino mlijeko, od kojeg se pravi tofu. Među fermentiranim namirnicama od soje nalaze se, između ostalih, i sojin sos, fermentirana pasta od sjemenki, japanski nattō (納豆) i javanski tempeh. Njeno ulje se koristi u mnogim industrijskim aplikacijama. Najveći svjetski proizvođači soje su SAD (36%), Brazil (36%), Argentina (18%), Kina (5%) i Indija (4%).[5][6] Sjemenke soje sadrže značajne količine fitinske kiseline, alfa-linoleinske kiseline i izoflavona.
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom eol
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom plantnam
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom Riaz2006
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom NSRL
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom United States Department of Agriculture
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom fas.usda.gov