Vremenska zona

Jedna vremenska zona pokriva područja, Zemlje, koja su izabrala isto lokalno vrijeme.

Nekada su ljudi koristili Sunčevo vrijeme, pa se doba dana razlikovalo od grada do grada. S napretkom telekomunikacija i širenjem željeznice, rasla je potreba za univerzalnim rješenjem. Vremenske su zone djelomično riješile problem jer su zbog njih svi satovi u određenoj regiji podešeni na isto srednje Sunčevo vrijeme.

Granice vremenskih zona u pravilu leže na meridijanima geografske dužine koji su višekratnici 15º, pa razlika između susjednih vremenskih zona iznosi jedan sat. Ipak, ponegdje je razlika i drukčija. Osim toga, vremenske zone mogu imati prilično nepravilne oblike jer obično prate granice država ili drugih administrativnih područja.

Sve se vremenske zone definiraju u odnosu na Koordinirano svjetsko vrijeme (Coordinated Universal Time - UTC). Referentna tačka za vremenske zone je nulti meridijan (geografska dužina 000), koji prolazi kroz Kraljevski opservatorij na Greenwichu u Londonu ([1]). Zato se i danas često koristi pojam "srednje vrijeme po Greenwichu" (Greenwich Mean Time - GMT) - naprimjer, koristi ga BBC - kao "osnovno vrijeme" na koje se odnose sva druga vremena. Ipak, UTC je službeni izraz, koji predstavlja kompromis između "atomskog" i "astronomskog" pristupa.

(Inače, čak i Greenwich ima "osnovno vrijeme" samo između 01:00 UTC zadnje nedjelje u oktobru i 01:00 UTC zadnje nedjelje u martu. Ostatak godine Greenwich ima lokalno vrijeme UTC+1, što je britansko ljetno vrijeme.)

Vrijeme svake lokacije daje se u odnosu na UTC. Naprimjer:

  • Sarajevo: UTC+1 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 13:00 u Sarajevu)
  • Mumbai: UTC+5.5 (npr. ako je 13:00 UTC, onda je 18:30 u Mumbaju)
  • Tokio: UTC+9 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 20:00 u Tokiju)
  • Los Angeles: UTC-8 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 04:00 u Los Angelesu)
  • New York: UTC-5 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 06:00 u New Yorku)

Datum u vremenskoj zoni također ovisi o UTC. Naprimjer:

  • Sarajevo: UTC+1 (npr. ako je 23:30 UTC, ponedjeljak, 15. marta, onda je u Sarajevu 00:30, utorak, 16. marta)
  • Auckland: UTC+12 (npr. ako je 21:00 UTC, srijeda, 31. juli, onda je u Aucklandu 09:00, četvrtak, 1. augusta)
  • New York: UTC-5 (npr. ako je 02:00 UTC, utorak, onda je u New Yorku 21:00, ponedjeljak)
  • Buenos Aires: UTC-4 (npr. ako je 03:00 UTC, subota, 23. augusta, onda je u Buenos Airesu 23:00, petak, 22. augusta)
  • Honolulu: UTC-10 (npr. ako je 06:00 UTC, ponedjeljak, 1. maja, onda je u Honolulu 20:00, nedjelja, 30. aprila)

Napomena: Izračun sati ovisi i o tome koristi li određena zona ljetno vrijeme.

Vremenske je zone prvi predložio (kasnije praktično primijenjene) Sanford Fleming (mada ne i izmislio[1]) zbog potrebe željezničkih kompanija da imaju isto lokalno vrijeme između željezničkih stanica. Vremenske su zone prvi put uvedene 18. decembra 1883. godine, kad su željeznice SAD-a i Kanade prve uspostavile vremenske zone (četiri standardne kontinentalne vremenske zone Sjeverne Amerike. Tako više nije bilo zbrke, jer su nekad imali hiljade lokalnih vremena. Svjetsko uvođenje vremenskih zona nastupilo je sljedeće godine.

  1. ^ "Filopanti-1". wayback.archive.org. Arhivirano s originala 14. 1. 2009. Pristupljeno 9. 2. 2016.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Developed by StudentB