Adijabatski proces

Za idealni plin adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem.
Plamenik s acetilenom i kisikom primjenjuje se za rezanje čeličnih cijevi. Adijabatska temperatura izgaranja acetilena i kisika je 3 480 °C.

Adijabatski proces (grč. ἀδıάβατος: koji se ne može prijeći) je termodinamički proces u kojem nema izmjene topline između sustava i okoline. Budući da se pri adijabatskom procesu ne povećava entropija, on je ujedno i izentropni. Za idealni plin adijabatsko smanjivanje obujma (volumena) rezultira zagrijavanjem, a širenje hlađenjem. Može se postići u toplinski izoliranim sustavima ili brzim odvijanjem procesa.[1]

Naziv adijabatski doslovno označuje odsutnost prijenosa topline. Primjerice, adijabatska granica je granica koja je nepropusna za prijenos topline i za sustav se kaže da je adijabatski (ili toplinski) izoliran - izolacijski zid aproksimira adijabatsku granicu. Drugi je primjer temperatura adijabatskog plamena, koja predstavlja temperaturu koju bi dosegao plamen u odsutnosti gubitka topline prema okolini. Adijabatski proces koji je reverzibilan se također zove izentropičkim procesom.

Suprotni ekstrem - maksimalnog prijenosa (izmjene) topline s okolinom, uzrokujući konstantno održavanje temperature - je poznat kao izotermalni proces. Budući da je temperatura termodinamički konjugat entropije, izotermalni je proces konjugat adijabatskom procesu za reverzibilne transformacije. Transformacija termodinamičkog sustava se može smatrati adijabatskom kada je dovoljno brza da značajna količina topline nije izmijenjena između sustava i okoline. Adijabatski proces se također može zvati kvazistatičkim. Kao suprotnost, transformacija termodinamičkog sustava se može smatrati izotermalnom ako je dovoljno spora da temperatura sustava ostane konstantnom izmjenom topline s okolinom.

  1. adijabatski proces. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.

Developed by StudentB