Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson
Rođenje	19. prosinca 1852. Strzelno, Poljska
Smrt	9. svibnja 1931. Pasadena, Kalifornija, SAD
Državljanstvo	SAD
Narodnost	Poljak
Polje	Fizika
Institucija	Sveučilište Case Western Reserve u Clevelandu Sveučilište Clark u Worcesteru, Massachusetts Sveučilište u Chicagu
Alma mater	Pomorska akademija u Annapolisu, Maryland Sveučilište u Berlinu
Akademski mentor	Hermann von Helmholtz
Poznat po	Michelson-Morleyjev pokus Brzina svjetlosti
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (1907.) Copleyeva medalja (1907.)
Portal o životopisima

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla. Godine 1873. diplomirao je na Pomorskoj akademiji u Annapolisu, Maryland, gdje je do 1879. bio znanstveni instruktor i gdje je započeo s radom na problemu točnoga mjerenja brzine svjetlosti, što mu je bila znanstvena strast do kraja života. Zbog usavršavanja u optičkim metodama, otišao je 1880. u Europu, gdje je proveo dvije godine u Berlinu, Heidelbergu i Parizu. Nakon povratka u SAD bio je profesor fizike u Clevelandu i Worcesteru, a zatim do umirovljenja na novoosnovanome Sveučilištu Chicago. Poznat je po interferometrijskome mjerenju gibanja Zemlje prema hipotetičnome eteru i dokazu da je brzina svjetlosti temeljna prirodna konstanta. Za konstrukciju interferometra, što nosi njegovo ime, te za niz spektroskopskih i metroloških otkrića dobio je 1907. Nobelovu nagradu za fiziku, kao prvi Amerikanac u povijesti te nagrade. Osim mjerenja eterskoga pomaka, koje je nedvojbeno dokazalo da hipotetski eter ne postoji (Michelson-Morleyjev pokus), dobio je i najtočniji podatak toga doba za brzinu svjetlosti usavršenom metodom Foucaultova rotirajućeg zrcala (1879.), definirao je i mjerio etalon metra brojem valnih duljina crvene svjetlosti emitirane od pobuđenih kadmijevih atoma (1893.), mjerio promjer zvijezde Betelgez s pomoću interferometra i teleskopa (1920.), što je bilo jedno od prvih preciznih mjerenja u astronomiji. Bio je predsjednik Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1923. do 1927.). Jedan od Mjesečevih kratera nosi njegovo ime.^[1] Godine 1887. Michelson i Edward Williams Morley proveli su Michelson-Morleyjev pokus koji je potresao klasičnu fiziku i stvorio pretpostavke za osmišljavanje teorije relativnosti.

1. ↑ Michelson, Albert Abraham. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.