Arapski jezik | |
العربية – al-ʿarabiyyah | |
Države | Alžir, Bahrein, Egipat, Pojas Gaze, Irak, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Mauritanija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Tunis, UAE, Zapadna obala, Jemen i druge |
Regije | Arapska liga |
Govornici | 360 milijuna (materinski, 2022.) 270 milijuna (strani, 2022.) |
Rang | 4. – 5. |
Razredba | afro-azijski semitski središnjesemitski južni središnjesemitski arapski |
Službeni status | |
Služben | Alžir, Bahrein, Komori, Čad, Džibuti, Egipat, Eritreja, Irak, Izrael, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Mauritanija, Maroko, Oman, Palestina, Katar, Zapadna Sahara (SADR), Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Tunis, Jemen Ujedinjeni Arapski Emirati Narodni jezik: Mali, Senegal (Hassaniyya) Međunarodne organizacije: UN, Arapska Liga, OIK, Afrička Unija |
Ustanova | Akademije zasebnih država |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | ar |
ISO 639-2 | ara |
ISO 639-3 | ara |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika[1]), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Znanost koja se bavi arapskim jezikom zove se arabistika.