Arhimed

Arhimed

Domenico Fetti: Arhimedove misli (1620.)
Rođenje oko 287. pr. Kr.
Sirakuza, Magna Graecia,
danas Sicilija, Italija
Smrt oko 212. pr. Kr. (oko 75 godina)
Sirakuza, Sicilija
Polje fizika, matematika
inženjerstvo, astronomija
Poznat po Arhimedov zakon,
Arhimedov vijak,
Arhimedov paradoks,
Poluga,
Arhimedov koloturnik
Arhimedova spirala,
Kvadratura parabole
Portal o životopisima
Arhimedov zakon: tijelo uronjeno u tekućinu lakše je za težinu istisnute tekućine.
Arhimedov vijak.
Arhimedov paradoks: sila FA koju stvara hidrostatički tlak na vodoravno dno bilo kakve posude ovisi o dubini nestlačive tekućine H i iznosu površine dna posude A, a ne ovisi o obliku posude.
Poluga je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, oslonca ili zgloba i vrijedi: F1D1 = F2D2.
Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika.
Arhimed je možda koristio zrcala koja djeluju zajedno kao parabolični reflektor da bi spalio brodove koji su napadali Sirakuzu.
Mehanizam iz Antikitere (glavni dio).
Arhimedova spirala.
Upisivanjem pravilnih višekutnika u krug i njihovim opisivanjem oko kruga, Arhimed je našao da se vrijednost broja π nalazi u području od 3 i 1/7 do 3 i 10/71 (a to odgovara približnoj vrijednosti π = 3,14).
Arhimedovo tijelo je poliedar kojemu su strane pravilni, ali ne svi međusobno jednaki višekuti.
Arhimed je navodno izgradio najveći katapult za izbacivanje kamena u svoje vrijeme.
Archimēdous Panta sōzomena, 1615.

Arhimed (grč. Ἀρχıμήδης, Arkhimḗdēs, oko 287.-212. pr. Kr.), poznat i kao Arhimed iz Sirakuze, bio je starogrčki fizičar, astronom i jedan od najvećih matematičara staroga vijeka, navodno jedan od trojice najgenijalnijih matematičara svih vremena. Neko je vrijeme boravio u Aleksandriji, ali najveći dio života proveo je u rodnome gradu.

Upisivanjem pravilnih mnogokuta (poligona) od 6, 12, 24, 38 i 96 stranica u krug i njihovim opisivanjem oko kruga Arhimed je otkrio da se vrijednost broja π nalazi u području od 3 i 1/7 do 3 i 10/71 (a to odgovara približnoj vrijednosti π = 3,14). Proširenjem te metode na druge slučajeve, ne samo u ravnini, nego i u prostoru, Arhimed je vješto izveo mnoge kvadrature ravnih likova i obujme tijelā, a i određivanje položaja težišta tijelā i ravnih likova. Osobito je važan njegov rezultat da se obujmi stošca, kugle i valjka jednakih polumjera i visina odnose kao 1 : 2 : 3. Način određivanja ploština odsječaka parabole i obujma kugle s pomoću načela ravnoteže na poluzi iznio je u djelu O ravnoteži ravnih likova. Osim statike čvrstih tijela, Arhimed je utemeljio je i hidrostatiku. Izumio je: Arhimedov vijak, Arhimedov koloturnik, ali i neke ratne sprave, no za njih je teško odvojiti istinu od legende.[1]

  1. Arhimed. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2014.

Developed by StudentB