Australija Commonwealth of Australia | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo nema (bivši: Advance Australia fair) | |||||
Himna Advance Australia Fair | |||||
Položaj Australije | |||||
Glavni grad | Canberra | ||||
Službeni jezik | (de jure) nema, (de facto) engleski | ||||
Državni vrh | |||||
- Kralj | Karlo III. generalna guvernerica Sam Mostyn | ||||
- Predsjednik Vlade | Anthony Albanese | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. siječnja 1901. | ||||
Površina | 6. po veličini | ||||
- ukupno | 7.686.850 km2 | ||||
- % vode | 1 % | ||||
Stanovništvo | 51. po veličini | ||||
- ukupno (2016.) | 23.401.892[1] | ||||
- gustoća | 3,3/km2 | ||||
Valuta | australski dolar (100 centa) | ||||
Pozivni broj | +61 | ||||
Vremenska zona | UTC +8 do +10 | ||||
Internetski nastavak | .au |
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki. Susjedne države su Indonezija, Istočni Timor i Papua Nova Gvineja na sjeveru, Solomonski otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija na sjeveroistoku te Novi Zeland na jugoistoku.
Australski domoroci Aboridžini su nastanjivali kontinent najmanje 40.000 godina prije dolaska Europljana. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a Velika Britanija ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija Novi Južni Wales koja je isprva služila kao kažnjenička kolonija.[2]
Šest australskih kolonija se 1. siječnja 1901. ujedinilo u federaciju i tako je stvoren Australski savez. Otada je Australija zadržala liberalnodemokratsko političko uređenje te je ostala dijelom Commonwealtha. Do danas je broj stanovnika narastao na gotovo 22 milijuna, a više od 60 % stanovništva je koncentrirano u obalnim gradovima od kojih su najveći Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth i Adelaide.[3] Glavni grad je Canberra, koja se nalazi u Teritoriju australskoga glavnog grada.
Australija je dvanaesto najveće gospodarstvo na svijetu, a zauzima visoko mjesto u mnogim istraživanjima kvalitete života kao što su indeks ljudskog razvoja, zdravstvena skrb, očekivani životni vijek, javno obrazovanje, gospodarske slobode i zaštita građanskih sloboda i političkih prava.[4]