Braggov zakon

Bragg-ova difrakcija: dvije zrake jednake valne duljine i faze približavaju se kristalnoj rešetki i rasute su na dva različita atoma u njoj, na dvije različite razine. Donja zraka prelazi dodatnu duljinu od 2∙d∙sinθ. Konstruktivne smetnje nastaju kada je ta duljina jednaka višekratniku valne duljine zračenja.
Djelovanje rendgenskih zraka na atome u kristalu.
Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos.
Braggova konstrukcija rendgenskog spektrometra.
Svaka točka, nazvana refleksija, u ovom ogibnom (difrakcijskom) uzorku nastaje iz konstruktivne interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture.
Difrakcijski uzorak kristala, zabilježen jednobojnim rendgenskim zrakama (točke snopa okomito na sredinu detektora).

Braggov zakon ili Braggov odnos (prema W. L. Braggu iz 1912.) je pojednostavnjenog izraza koji tu pojavu opisuje ogib rendgenskoga zračenja na kristalu kao refleksiju na usporednim ravninama postavljenima kroz čvorišta kristalne rešetke:

gdje je: d - međuravninska udaljenost, λ - valna duljina zračenja, θ - kut refleksije, n - cijeli broj. Izraz je potvrdio radeći pokuse na spektrometru koji je napravio njegov otac W. H. Bragg.[1]

  1. Bragg, William Lawrence. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2019.

Developed by StudentB