Back Dalmasië Afrikaans Dalmatien ALS ድልማጥያ Amharic Dalmacia AN دلماسية Arabic Dalmacia AST Dalmatiya Azerbaijani Далмацыя Byelorussian Далмацыя BE-X-OLD Далмация Bulgarian

Dalmacija

Ovo je glavno značenje pojma Dalmacija. Za druga značenja pogledajte Dalmacija (razdvojba).
Grb Dalmacije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske
     Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske

Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj. Prvi se put spominje osme godine prije Krista kad ju je osnovao rimski car August kao naziv za područje između Promine i Cetine koje je nastanjivalo ilirsko pleme Dalmata, odnosno kao sinonim za dio Ilirika, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani. Spominje se i u Bibliji.[1]

Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao i obuhvaćao i susjedne države Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju, taj se pojam održao od antičkog doba do danas jedino u dijelu Hrvatske. Dapače, na sjeverozapadu se još u srednjem vijeku proširio na dijelove jugoistočne antičke i ranosrednjovjekovne Liburnije. Do kraja I. svjetskog rata funkcionirala je Dalmacija kao posebna pokrajina u Austro-Ugarskoj Monarhiji i tada je uključivala na sjeverozapadu Rapsku otočnu skupinu, a na jugoistoku prostor Boke kotorske i Budve sve do Spiča.

Suvremeni pojam Dalmacije, ne kao upravni već kao vernakularni, tj. tradicionalni, odnosi se na područje od Velebita (odnosno Tribanj Kruščice) na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu, na moru uključujući otok Pag i sve istočnojadranske otoke jugoistočno od Kvarneričkih vrata.[2] Tako izdvojena cjelina identična je s donedavnim pojmom Južno hrvatsko primorje,[nedostaje izvor] koji je odgovarao prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta i regionalnih centara Zadra, Šibenika i Dubrovnika, iako o pripadnosti dubrovačkoga područja Dalmaciji postoje suprotstavljena mišljenja.[3]

Suvremena regionalizacija Hrvatske,[nedostaje izvor] u sklopu Jadranske Hrvatske kao europske regije II. razine prepoznaje dalmatinski prostor kao prostor četiriju županija s naglašenim značenjem Splita i Zadra kao izraženih središta (nad)regionalne razine u južnom i središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, te Šibenika i Dubrovnika kao subregionalnih središta. Posebno je značenje integrativne uloge Splita za središnji južni dalmatinski prostor te Zadra u nodalno-funkcionalnom vezivanju prostora sjeverne Dalmacije i Like. Naime, obuhvatom Zadarske županije[4] i dijela prostora južne Like izmijenjene su upravno-teritorijalne okolnosti donedavnog poimanja dalmatinskog prostora u granicama Jadranske Hrvatske.

Dakle, središnje i južno hrvatsko primorje, odnosno središnja i južna jadranska Hrvatska koje se najvećim dijelom poistovjećuju s pojmom Dalmacije, izduženi su primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaobalju uskog priobalnog pojasa.

Prostire se na površini od oko 12.951 km2 ili na oko 22 % površine Hrvatske, gdje je 2011. godine živjelo 817.758 stanovnika ili 20 % stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti niža je od prosjeka za Hrvatsku – 71,5 stan./km2 (Hrvatska: 75,7 stan./km2).

Zaštitnik Dalmacije je sveti Jeronim.[5]

  1. ↑ Bible Map: Dalmatia. bibleatlas.org. Pristupljeno 29. travnja 2023.
  2. ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, Zagreb, 2005., ISBN 953-7224-04-X, sv. 4, str. 292.
  3. ↑ Jesu li Dubrovčani i Dalmatinci?. Dnevnik.hr. Pristupljeno 29. travnja 2023.
  4. ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Dalmacija. enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
  5. ↑ Dalmacija slavi svoga zaštitnika - svetog Jeru slobodnadalmacija.hr (objavljeno 29. rujna 2010., pristupljeno 29. travnja 2023.)

Developed by StudentB