Dizalica

Ovo je glavno značenje pojma Dizalica. Za dječju TV emisiju pogledajte Dizalica (TV-emisija)).
Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona.
Poluga je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, oslonca ili zgloba i vrijedi: F1∙D1 = F2∙D2.
Starorimska dizalica Pentaspastos ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma.
Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika.
Mosna dizalica sa stazama postavljenim ispod stropa, mostom i dizalicom u tradicionalnom industrijskom okruženju.
Viseća dizalica s voznom upravljačnicom.
Dizalica viljuškar - naprava za posluživanje polica.
Okretna stupna dizalica u ljevaonici iz 1883.
ZPMC brodogradilišna portalna dizalica koja se koristila za izgradnju britanskog nosača zrakoplova HMS Queen Elizabeth.
Taisun, najjača svjetska portalna dizalica (nosivost 20 000 tona), u brodogradilištu Yantai Raffles, Yantai, Kina.
Bočni pogled na Super-PostPanamax pretovarne mostove na APM terminalu u luci Rotterdam.
Brodski istovarivač za željeznu rudu u Zapadnoj Australiji.
Okretna dizalica s konstrukcijom kojom se kraj dohvatnika kreće približno po vodoravnoj liniji.
Toranjske dizalice u gradnji zgrada.
Kabelna dizalica na gradnji brane.
Crtež samarice.
Udvojene jarbolne dizalice u kamenolomu granita.
Cestovna dizalica gusjeničar s rešetkastim dohvatnikom.
Automobilska utovarna dizalica.
Pružna dizalica u industrijskom pogonu.
Željeznička dizalica.
Plutajuća dizalica Enak koju dovlači tegljač do luke.
Elektrifikacija željezničkih pruga uz pomoć helikopter dizalice Mi-8.
Dizalica za kalupljenje u ljevaonici iz 1885.
Ostaci sirovog željeza iz visoke peći odstranjuju se magnetom.
Otvoren izljev Siemens-Martinove peći (Fagersta Bruk, Švedska, 1967.)
Kovačka dizalica upotrebljava se u kovačnicama gdje stavlja blokove u peći za zagrijavanje, donosi blokove pod kovački čekić ili prešu ili drži te teške komade za vrijeme kovanja.

Dizalica ili granik (prema njem. Kranich: ždral; otuda i ponekad naziv kran) je naprava ili stroj za dizanje, premještanje i povlačenje tereta. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest poluga, s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske sile. Dizalice mogu imati ručni i strojni pogon. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. Strojni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina materijala. Danas se najviše primjenjuje električni pogon. Gdje nema u blizini izvora električne energije, primjenjuje se pogon motorom s unutarnjim izgaranjem, uglavnom Dieselovim motorom. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti uljnoga hidrauličnog pogona su jednostavnije upravljanje, dobra i stalna regulacija, mekan rad i mnogo manje mase u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su elektromotor, Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. Pneumatski pogon primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. Parni pogon je danas praktički napušten.[1]

  1. dizalice i dizala. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2019.

Developed by StudentB