Jugoslavenski front | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
Na vrhu, lijevo: Ante Pavelić posjećuje Adolfa Hitlera. Na vrhu, desno: vješanje partizana Stjepana Filipovića. U sredini, lijevo: Josip Broz Tito i suradnici. Dolje, lijevo: četnici i njemački vojnici u selu u Bosni 1944. Dolje, desno: Dragoljub (Draža) Mihailović i suradnici. | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Saveznici: NOVJ SSSR (ograničeno sudjelovanje, 1944. - 1945.) SAD (ograničeno sudjelovanje, 1943. - 1945.) UK (ograničeno sudjelovanje, 1943. - 1945.) Kraljevina Bugarska (od 1944.) |
Sile Osovine: Treći Reich Kraljevina Italija Kraljevina Mađarska Kraljevina Bugarska Marionetski režimi: Nedićeva Srbija Kraljevina Crna Gora Albanija Ostali: | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Josip Broz Tito Milovan Đilas |
Maximilian von Weichs Alexander Löhr Edmund Glaise von Horstenau | ||||||
~600.000 - ~1,700.000 |
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Rat je za sobom ostavio izrazito mnogo žrtava, a sve vojske uključene u ratovanje su ubijale ratne zarobljenike, te provodile represalije protiv civila, koje su uključivale palež, pljačku i ubijanje. Pored okupatorskih vojski, ustaše su provodile represalije protiv civila Srba, četnici protiv civila Hrvata i Muslimana, a partizani su se također upuštali u osvetničke akcije protiv sela za koje su smatrali da su ustaška ili četnička uporišta. Sve zaraćene strane su ubijale taoce, ponajviše Nijemci i Talijani, ali također i ustaše, četnici i partizani. Nijemci, Talijani i ustaše su ubili veliki broj civila i zarobljenih partizana u logorima, a partizani su u brojnim slučajevima navodili savezničku avijaciju na civilne ciljeve. Kako su i tijekom rata i nakon rata brojevi žrtava predstavljali predmet propagande praktično svih strana uključenih u rat, ostale su žrtve u velikom broju nepopisane, a brojevi neutvrđeni. Demografska struka s dosta sigurnosti stavlja broj ukupno poginulih na oko 1 milijun.[5]