Gabriel Lippmann | |
Rođenje | 16. kolovoza 1845. Bonnevoie, Luksemburg |
---|---|
Smrt | 13. srpnja 1921. SS France, Atlantski ocean |
Državljanstvo | Francuska |
Polje | fizika |
Institucija | Sveučilište u Parizu (Sorbona) |
Alma mater | École Normale Supérieure u Parizu |
Akademski mentor | Hermann von Helmholtz Gustav Kirchhoff |
Poznat po | Lippmannov učinak Lippmannov elektrometar Fotografija u boji |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1908.) |
Portal o životopisima |
Gabriel Lippmann (Bonnevoie,[1] Luksemburg, 16. kolovoza 1845. – na putovanju morem, 13. srpnja 1921.), francuski fizičar luksemburškoga podrijetla. Doktorirao (1875.) na Sveučilištu u Parizu (Sorbona), gdje je bio kasnije i profesor (od 1878. do 1921.). Bavio se teorijom elektriciteta; objasnio načelo o očuvanju elektriciteta, predvidio obrnuti (inverzni) piezoelektrični učinak, proučavao elektrolite i drugo. Otkrio je da površinska napetost žive ovisi o jakosti (intenzitetu) električnog polja i to mu je omogućilo da konstruira iznimno osjetljiv kapilarni elektrometar (Lippmannov elektrometar) kojim je mogao mjeriti električni napon od 0,001 V. S pomoću interferencije izumio je prvi zadovoljavajući postupak za dobivanje fotografije u boji (1891.), za što je 1908. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Član francuske Akademije znanosti od 1886.[2]