Hadroni

Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka.
Neutron je građen od jednog gornjeg (u) kvarka i dvaju donjih (d) kvarkova. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.
Struktura piona+).
Struktura kvarkova za negativni kaon (K-).
Animacija međudjelovanja jake nuklearne sile (ili rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni.

Hadron (prema grč. ἁδρός: gust, jak, temeljan) je subatomska čestica koju čine kvarkovi povezani jakom nuklearnom silom (jakim međudjelovanjem). Hadroni su prema građi i spinu razvrstani na:

Protoni su stabilni, neutroni su stabilni samo unutar atomske jezgre (slobodni neutroni imaju vrijeme poluraspada oko 880 sekundi), a svi ostali hadroni su nestabilni.[1] Ostale vrste hadrona mogu postojati, kao što su tetrakvarkovi i pentakvarkovi, ali nema trenutnih dokaza koji uvjerljivo upućuju na njihovo postojanje.

  1. hadron, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 11. travnja 2020.

Developed by StudentB