Historicizam

Historicizam
Parlament u Londonu (Westminsterska palača) je jedna od najpoznatijih arhitektonskih djela neogotike
Parlament u Londonu (Westminsterska palača) je jedna od najpoznatijih arhitektonskih djela neogotike
Parlament u Londonu (Westminsterska palača) je jedna od najpoznatijih arhitektonskih djela neogotike

Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture. Historicizam se povodi za umjetničkim oblicima minulih stilova i to poglavito u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Obično se označuju predmetkom „neo“ (neoromanika, neogotika, neobizant, neorenesansa, neobarok i dr.).

Historicizam kao pojam se često koristi pogrdno u značenju prenaglašenog shvaćanja povijesti u razvitku društva i povijesnosti kao čovjeka.[1]

Andraševa avenija u Budimpešti ispred Opere 1896. godine
Opera Garnier (Palais Garnier) je krasan primjer neobaroka kojega je književnik Émile Zola opisao kao „imućnim kopiletom svih stilova”.
Zagrebačka katedrala je još jedan primjer neogotičke gradnje.
  1. K. R. Popper u Bijedi historicizma njime označuje skup holističkih i utopijskih teorija koje u praksi uvode u totalitarizam.

Developed by StudentB