Back Исаак Ньютон ADY Isaac Newton Afrikaans Isaac Newton ALS አይሳክ ኒውተን Amharic Isaac Newton AN Isaac Newton ANG Aisik Newtọn ANN आइजक न्यूटन ANP إسحاق نيوتن Arabic ܐܝܣܚܩ ܢܝܘܛܢ ARC

Isaac Newton

Isaac Newton

Naslikao Godfrey Kneller 1689.
Rođenje 4. siječnja 1643.
(25. prosinca 1642. po
Julijanskom kalendaru)
Woolsthorpe, Lincolnshire, Ujedinjeno Kraljevstvo
Smrt 20. ožujka 1727.
Kensington, Middlesex, Ujedinjeno Kraljevstvo
Narodnost Englez
Polje Fizika, matematika, astronomija,
prirodna filozofija, alkemija
Institucija Sveučilište u Cambridgeu
Kraljevsko društvo
Kraljevska kovnica novca
Alma mater Sveučilište u Cambridgeu
Akademski mentor Isaac Barrow
Poznat po Klasična mehanika,
Newtonovi zakoni gibanja
Newtonov zakon gravitacije
Optika
Korpuskularna teorija
Infinitezimalni račun
Newtonova ljestvica
Newtonov reflektor
Newtonovi kolobari
Portal o životopisima
Animacija Newtonovog njihala, ispod kojeg se nalazi kopija njegove knjige Matematički principi filozofije prirode (lat. Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, 1687.)
Kopija Newtonovog reflektora iz 1672.
Proučavajući lom svjetlosti kroz staklenu prizmu, Newton je zaključio da se bijela svjetlost sastoji od zrakâ različitog indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar.
Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi top na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od brzine kruženja (vk = 7,9 km/s) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na Zemlju; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine oslobađanja (vo = 11,2 km/s) ona bi putovala po hiperboli E i napustila bi Zemlju.
Newtonov zakon gravitacije: dva tijela se privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.
Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.”
Newtonov zakon gravitacije je pomogao da se pronađe planet Neptun. Usporedba Zemlje i Neptuna.
Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni.
Drugi Newtonov zakon (zakon gibanja) tvrdi da je promjena količine gibanja razmjerna sili koja djeluje, a odvija se u smjeru te sile (slobodni pad). Kako je Newton količinom gibanja nazivao produkt mase i brzine (m · v), taj zakon istovremeno određuje silu (F) i uvodi fizikalnu veličinu masu kao svojstvo tijela.U klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: i time se uvodi veličina koja se naziva ubrzanje (a).

Isaac Newton (Woolsthorpe, 25. prosinca 1642. – Kensington, 20. ožujka 1727.), engleski fizičar, matematičar i astronom. Jedan od najznačajnijih znanstvenika u povijesti, smatra se polihistorom. Završio je studij u Cambridgeu (1661. – 1665.). Nakon završetka studija, kada se zbog kuge sveučilište zatvorilo, vratio se kući u Woolsthorpe, gdje je samostalno učinio niz temeljnih otkrića iz mehanike i matematike (1665. – 1667.), premda je većinu objavio tek nakon dvadesetak godina. Godine 1669. postao je profesor na Trinity Collegeu u Cambridgeu. Tih godina bavio se uglavnom optikom. Od 1671. bio je član (od 1703. predsjednik i stalno biran do kraja života) Kraljevskog društva (eng. Royal Society) u Londonu. Godine 1695. postavljen je za nadzornika, a 1701. za upravitelja državne kovnice novca. Tada se preselio u London, gdje je ostao do kraja života. Godine 1699. postao je jedan od osmorice stranih članova Francuske akademije znanosti.[1]

  1. ↑ Newton, Isaac, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Developed by StudentB