Back Jodium Afrikaans አዮዲን Amharic Yodo AN आयोडीन ANP يود Arabic يود ARY يود ARZ Yodu AST Yod Azerbaijani یود AZB
Ovo je glavno značenje pojma Jod. Za 10. slovo hebrejskog pisma pogledajte Jod (slovo).| jod | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
jod I 53 | |
| Kemijska skupina | halogeni elementi | |
| Grupa, perioda, Blok | 17, 5, p | |
| Izgled | siva svjetlucava krutina
| |
| Gustoća1 | 4933 kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(I2) 54,44 J mol–1 K–1 | |
| Talište | 113,7[1] °C | |
| Vrelište3 | 184,3[1] °C | |
| Toplina taljenja | (I2) 15,52 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | (I2) 41,57 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 126,90447(3)[1] | |
| Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d105s25p5[1] | |
Jod je kemijski element atomskog (rednog) broja 53 i atomske mase 126,90447(3)[1]. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol I.
Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani. Koristi se i za proizvodnju octene kiseline i polimera. Kako jod ima visoku atomsku masu, malo je otrovan i lako se veže s organskim tvarima, pa se često koristi u magnetskoj rezonanciji.
Poput drugih halogenih elemenata, jod se uglavnom pojavljuje kao dvoatomna molekula I2. U prirodi je jod rijedak element i po raširenosti je 47. To je najteži kemijski element koji se pojavljuje u biološkim organizmima (samo se volfram, kao teži element, može naći kod nekih bakterija). Njegova rijetkost u tlu, vodi do nedostatka joda u mnogim živim organizmima, pa i kod ljudi, tako da nedostatak joda ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu i glavni je uzrok pojave mentalne retardacije.[2] Jod je potreban za normalan rad štitne žlijezde. Radioaktivni izotopi joda se također mogu taložiti u štitnoj žlijezdi, pa se izotop jod-131 smatra jednim od najkancerogenijih elemenata koji nastaje u radioaktivnom otpadu, nakon nuklearne fisije, pogotovo zato što snažno emitira beta-čestice.