Back J.J. Thomson Afrikaans Joseph John Thomson AN جوزيف جون طومسون Arabic جوزيف جون طومسون ARZ জোছেফ জন টমছন Assamese Joseph John Thomson AST Cozef Con Tomson Azerbaijani جوزف جان تامسون AZB Джозеф Джон Томсан Byelorussian Джозэф Джон Томсан BE-X-OLD

Joseph John Thomson

Joseph John Thomson

Rođenje 18. prosinca 1856.
Cheetham Hill, Manchester
Smrt 30. kolovoza 1940.
Cambridge
Državljanstvo UK
Polje fizika
Institucija Sveučilište Cambridge
Alma mater Sveučilište u Manchesteru
Sveučilište Cambridge
Poznat po otkriće elektrona, otkriće izotopa, Thomsonov model atoma, elektrovodljivost plinova
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1906.)
Thomsonov sin, George Paget Thomson, je također nobelovac
Portal o životopisima
Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem
Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E. Kugla u desnom dijelu aparature imala je nacrtanu skalu kojom je mjerio otklon zrake.
Otklon katodnih zraka (elektroni – plava linija) zbog utjecaja električnog polja (žuto).
Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama.

Sir Joseph John Thomson (Cheetham Hill, Manchester, 18. prosinca 1856. – Cambridge, 30. kolovoza 1940.), britanski fizičar. Najpoznatiji je po tome što je prvi otkrio elektron.[1]

Istaknuo se otkrićima iz područja elektrovodljivosti plinova. Mjereći odnos mase i električnog naboja čestica otkrio je da čestice u katodnim zrakama imaju i tisuću puta manju masu od bilo kojeg poznatog atoma. Razradio je i teoriju gibanja nabijenih čestica u električnom i magnetskom polju i primijenio je za separiranje različitih vrsta čestica iz smjese plinova kod kanalnih zraka. Prvi je dokazao postojanje izotopa i najzaslužniji je za otkriće masene spektrometrije.

Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. godine za teoretska i eksperimentalna otkrićima o prolaženju elektriciteta kroz razrijeđene plinove. Bio je predsjednik "Kraljevske akademije znanosti" u Londonu od 1915. do 1920. Zanimljivo je pridodati da mu je jedini sin George također dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1937. godine za eksperimentalno otkriće difrakcije elektrona u kristalima.

  1. ↑ [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. prosinca 2011. (Wayback Machine) "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.

Developed by StudentB