|
Kijevska Rus' (ukr.: Ки́ївська Русь, Kyjivs'ka Rus', rus.: Ки́евская Русь, Kievskaja Rus', bjlrs.: Кіеўская Русь, Kieŭskaja Rus')[1] prva je istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima[2] i Vikinzima[3] u 9. stoljeću na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije.[4] Stepe, šume i rijeke su odredile njezinu dinamičnu povijest. Kršćanstvo je primila u 10. stoljeću od Bizanta, stoljeće kasnije postala je kulturno najrazvijenija država u Europi ostvarivši pritom čvrste veze sa zapadnim dinastijama, a napadi Mongola tijekom 13. stoljeća rascjepkali su je na više manjih kneževina.[5][6]
Izgubivši ključno stepsko područje na prostoru danas središnje Ukrajine, svoje službeno političko središte premjestila je u zapadnu kneževinu Vladimir-Volinj.[7] Prvo kolektivno ime naroda Kijevske Rusi bilo je ime Rusini-Rusiči,[8] kojeg će zamijeniti etnonim Ukrajinci u 20. stoljeću za stanovnike Ukrajine, dok su Rusi i Bjelorusi zadržali stari korijen Rus' u nazivima svojih naroda (kao i Rusini) i država. Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi te Rusini današnji su narodi proizišli iz Kijevske Rusi, koju smatraju svojom prvom državom. Ovi narodi dijele brojne zajedničke kulturološke karakteristike koje su se zadržale do danas.
Napomena: U hrvatskoj literaturi često se koristi i termin Kijevska Rusija premda suvremeni stručnjaci s Filozofskog fakulteta, odjela Rusistike[9] i Ukrajinistike,[10] upućuju na korištenje termina Kijevska Rus' jer ima veću autentičnost od prethodnog naziva. Oba termina se uvažavaju, ali ne smatraju se podjednako autentičnim.
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)