Klaus von Klitzing

Klaus von Klitzing

Rođenje 28. lipnja 1943.
Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska
Državljanstvo Nijemac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Oxfordu
Tehničko sveučilište u Münchenu
Institut Max Planck
Alma mater Sveučilište u Würzburgu
Poznat po Kvantni Hallov učinak
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1985.)
Član Kraljevskog društva (2003.)
Portal o životopisima
Pojašnjenje Hallovog učinka: na crtežu A Hallova sonda na gornjoj strani ima negativan električni naboj (simboliziran plavom bojom) i pozitivan naboj na dnu (crvena boja). Na crtežima B i C električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu D oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu A. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje.

Klaus von Klitzing (Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska, 28. lipnja 1943.), njemački fizičar. Doktorirao (1972.) na Sveučilištu u Würzburgu. Bio je profesor na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (od 1980. do 1985.), od 1985. član direktorskoga kolegija Instituta Max-Planck za fiziku čvrstoga stanja u Stuttgartu. Bavi se istraživanjem poluvodiča na niskim temperaturama i pri jakim magnetskim poljima. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku (1985.) za otkriće kvantnoga Hallova efekta (Klitzingov učinak ili efekt). To je učinak analogan Hallovu učinku, ali na niskim temperaturama manjim od 1 K i jakosti magnetskog polja oko 10 T, na primjer u kanalima tranzistora s učinkom polja metalno-oksidno-poluvodičkoga sastava (MOSFET). U tim je uvjetima Hallov električni otpor (RH) kvantiziran:

gdje je n = 1, 2, 3, … Tako na primjer za n = 1 iznosi RH = 25 813 Ω.[1]

  1. Klitzing, Klaus von, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 24. ožujka 2020.

Developed by StudentB