Koloidni sustav

Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari. Naziv koloidi potječe od grčke riječi κόλλα (kólla) što znači ljepilo, a predložio ga je Thomas Graham, škotski kemičar kojega nazivaju ocem kemije koloida. Za razliku od homogenih smjesa, u koloidnim sustavima čestice se sastoje od nakupina više atoma, molekula ili iona. U koloidne se sustave, osim čestica kod kojih su sve tri dimenzije koloidne, ubrajaju i koloidne niti s dvijema koloidnim dimenzijama i filmovi s jednom koloidnom dimenzijom.

Koloidni sustavi razlikuju se od otopina i grubo disperznih sustava.

Razlika između otopina, koloidnih sustava i grubo disperznih sustava
	Otopina	Koloidni sustavi	Grubo disperzni sustavi
Izgled	bistre, transparentne	bistre ili zamućene	zamućene
Veličina čestica	< 1 nm	1 nm do 1 μm	> 1 μm
Raspršenje svjetlosti	nema raspršenja svjetlosti	raspršuju svjetlost	raspršuju i reflektiraju svjetlost
Sedimentacija (taloženje)	ne	ne (ili jako sporo)	da

Dispergirana faza raspršena je u disperznom sredstvu. Dispergirana faza građena je od više atoma, molekula ili iona.

U koloidnim sustavima tvar koja je raspršena (dispergirana faza) u drugoj tvari (disperzno sredstvo) građena je od više povezanih atoma, molekula ili iona. Dimenzije čestica dispergirane faze veće su od dimenzija iona i molekula, no opet toliko male da se ne mogu vidjeti golim okom ili školskim optičkim mikroskopom.^[1] Koloidni sustavi su veličine između 1 i 1000 nm.

Vrste koloidnih sustava
Medij/ agregatno stanje		DISPERGIRANA FAZA
Medij/ agregatno stanje		Plin	Tekućina	Čvrsta tvar
DISPERZNO SREDSTVO	Plin	Smjese plinova su homogene smjese (nisu koloidni sustavi).	Tekući aerosol magla, sprej za kosu, oblaci	Čvrsti aerosol dim, krute čestice u zraku, smog
	Tekućina	Tekuće pjene šlag, pjena za brijanje	Emulzije mlijeko, majoneza, krema za ruke	Suspenzije tinta, krv, boje za zidove
	Čvrsta tvar	Čvrsta pjena stiropor, kamen plovućac	Čvrsta emulzija, gel želatina, žele, maslac	Čvrsta suspenzija obojeno staklo

Koloidne čestice veće su od molekula, ali ipak imaju neka svojstva molekula. Na koloidne čestice slabo utječe gravitacijsko polje, sporo ili nikako ne sedimentiraju i u disperznom se sredstvu gibaju nasumično. Koloidnim česticama, za razliku od molekula, možemo odrediti volumen, površinu ili gustoću. Ukupna površina čestica raste usitnjavanjem.^[1] Koloidne čestice mogu biti građene od nakupine atoma, iona, molekula, a može biti i samo jedna makromolekula (DNA ili RNA).^[2] Svim je koloidnim česticama zajedničko da imaju relativno veliku ukupnu površinu.

↑ ^a ^b Begović, Tajana; Luetić, Marina; Novosel, Frances; Petrović Peroković, Vesna; Rupčić Petelinc, Sonja. 2021. Kemija 4. Školska Knjiga. Zagreb. str. 300–306. ISBN 978-953-0-22465-0
↑ Barić Tominac, Melita; Habuš, Aleksandra; Liber, Snježana; Vladušić, Roko. 2019. Kemija 1. Profil Klett. Zagreb. ISBN 978-953-8122-66-8

[:0-1] Begović, Tajana; Luetić, Marina; Novosel, Frances; Petrović Peroković, Vesna; Rupčić Petelinc, Sonja. 2021. Kemija 4. Školska Knjiga. Zagreb. str. 300–306. ISBN 978-953-0-22465-0

[:1-2] Barić Tominac, Melita; Habuš, Aleksandra; Liber, Snježana; Vladušić, Roko. 2019. Kemija 1. Profil Klett. Zagreb. ISBN 978-953-8122-66-8

[1]

[2]