Kraljevina Abhazija (Gruz. აფხაზთა სამეფო), također poznata i kao Kraljevstvo Abhaza, je naziv za ranosrednjovjekovnu državu na Zakavkazju kojoj je prijestolnica bio grad Anakopija (današnji Novi Atos) u Abhaziji. Postojala je, ispočetka kao bizantski vazal, a potom kao nezavisni entitet od oko 8. stoljeća do početka 11. stoljeća kada se preko dinastijskih brakova s bagratidskom dinastijom utopila u gruzijsku državu Tao-Klardžeti.
Problem Abhaskog kraljevstva, osobito o prirodi vladajućih obitelji i etničkog sastava, glavna je točka prijepora između gruzijskih i abhaskih znanstvenika. To se može objasniti nedostatkom primarnih izvora po tom pitanju. Većina abhaških povjesničara tvrde da je kraljevstvo nastalo kao rezultat konsolidacije ranih abhaških plemena, koja im omogućuje da prošire svoju moć nad susjednim područjima. No s tim se ne slažu gruzijski povjesničari, koji tvrde da je kraljevstvo bilo kompletno gruzijsko.
Većina međunarodnih znanstvenika se slažu da je izuzetno teško procijeniti etnički identitet različitih segmenata stanovništva prvenstveno zbog činjenice da su se koristili termini "Abhazija" i "Abhazi" u širem smislu tijekom tog razdoblja, a u praktične svrhe taj naziv pokriva sve stanovnike uključujući i Gruzijeće i moguće moderne Abhažane. Značajan je (ako ne i dominirajući) udio stanovništva gruzijskog govornog područja u spregi s abhaškim kraljevima u odbacivanju bizantske političke i kulturne dominacije, što je rezultiralo zamjenom grčkog jezika, kao jezika pismenosti i kulture, onim gruzijskim.