Laurence Olivier

Laurence Olivier
Rodno ime	Laurence Kerr Olivier
Rođenje	22. svibnja 1907. Surrey, Engleska
Smrt	11. srpnja 1989. West Sussex, Engleska
Godine rada	1930. – 1989.
Supruga	Jill Esmond (1930. – 1940.) Vivien Leigh (1940. – 1960.) Joan Plowright (1961. – 1989.)
WWW	IMDb Rotten Tomatoes
Stranica	http://www.laurenceolivier.com/index.php
Nagrade Oscar
Najbolji glumac 1948. Hamlet Najbolji film 1948. Hamlet Počasna nagrada 1947. Henrik V. Oscar za životno djelo (1979.)
Nagrade Emmy
Najbolji glumac - miniserija ili film 1960. The Moon and Sixpence 1973. Dugo putovanje u noć 1975. Ljubav među ruševinama 1984. Kralj Lear Najbolji sporedni glumac u kratkoj seriji ili specijalu 1982. Brideshead Revisited
Nagrade Zlatni globus
Najbolji glumac - drama 1949. Hamlet Najbolji sporedni glumac 1977. Maratonac Nagrada Cecil B. DeMille (1983.)
Nagrade BAFTA-e
Najbolji glumac 1955. Richard III. Najbolji sporedni glumac 1969. Oh! Kakav divan rat
Ostale nagrade
Nagrada Nacionalnog ureda za kritiku za najboljeg glumca 1946. Henry V. 1978. Momci iz Brazila Nagrada Udruge filmskih kritičara New Yorka za najboljeg glumca 1946. Henry V. 1948. Hamlet 1972. Njuškalo Zlatni lav 1948. Hamlet Zlatna malina za najgoreg glumca 1983. Inchon Zlatna malina za najgoreg sporednog glumca 1981. Jazz pjevač
portal o životopisima ‧ portal o filmu

Sir Laurence Olivier (Dorking, 22. svibnja 1907. – Brighton, 11. srpnja 1989.), engleski glumac, redatelj i producent. Jedan je od najslavnijih i najpoštovanijih glumaca 20. stoljeća, zajedno sa svojim suradnicima Johnom Gielgudom, Peggy Ashcroft i Ralphom Richardsonom. Olivier je u kazalištu i na filmu igrao široki raspon uloga, od grčkih tragedija, šekspirijanskih i restoracijskih komedija do modernih američkih i britanskih dramskih komada. Bio je prvi umjetnički direktor Britanskog državnog kazališta, a danas njegova glavna pozornica nosi njegovo ime. Općenito se smatra najvećim glumcem 20. stoljeća, u istoj kategoriji kao David Garrick, Richard Burbage, Edmund Kean i Henry Irving u svojim stoljećima. Četrnaest je puta nominiran za Oscara, s dvjema pobjedama za najboljeg glumca i najbolji film za Hamleta iz 1948., te dvjema počasnim nagradama uključujući statuu i certifikat. Osvojio je i pet Emmyja, od ukupno devet nominacija.

Olivierova karijera kazališnog i filmskog glumca protegla se na više od šest desetljeća u kojima je nastupio u širokom rasponu uloga, od Shakespearova Othella i sir Tobyja Belcha u Dvanaestoj noći do sadističkog nacističkog zubara u Maratoncu. Kao sin anglikanskog svećenika koji je stekao slavu na daskama West Enda, Olivier je postao odlučan kako će svladati Shakespearea, te je s vremenom postao jedan od najistaknutijih šekspirijanskih interpretatora 20. stoljeća. Nastavio je glumiti sve do svoje smrti 1989. Olivier je nastupio u više od 120 kazališnih uloga, uključujući Richarda III., Macbetha, Romea, Hamleta, Othella, Ujaka Vanju i Archieja Ricea u Zabavljaču. Nastupio je u gotovo šezdeset filmova, uključujući Orkanske visove Williama Wylera, Rebeccu Alfreda Hitchcocka, Spartaka Stanleyja Kubricka, Bunny Lake je nestala Otta Premingera, Oh! Kakav krasan rat Richarda Attenborougha, Njuškalu Josepha L. Mankiewicza, Maratoncu Johna Schlesingera, Betsy Daniela Petrieja, Sudaru titana Desmonda Davisa i vlastitim Henriku V., Hamletu i Richardu III. Na film je prenio i svog Othella, s cijelom kazališnom glumačkom postavom. Na televiziji je, između ostalih, nastupio u komadima kao što su John Gabriel Borkman, Dugo putovanje u noć, Mletački trgovac, Mačka na vrućem limenom krovu i Kralj Lear.

1999. ga je Američki filmski institut uvrstio na 14. mjesto najvećih muških filmskih zvijezda svih vremena.