Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda. Ako potječe na kopnu, ledenjak polako putuje zbog naprezanja, koje izaziva njegova težina. Može ga se prepoznati po pukotinama koje nastaju zbog njegovog kretanja. Kao posljedica njegovog kretanja, ledenjak pokupi sa sobom komade stijenja i prašine, što dovodi do oblika zemljišta kao cirk i morena. Ledenjak se stvara na mjestima gdje je skupljanje snijega veće od njegovog topljenja i nakon desetljeća i stoljeća, zbijeni snijeg se pretvara u led. Ledenjak se razlikuje od morskog ili jezerskog leda, koji se stvara zaleđivanjem morske ili slatke vode.

Glaciologija je znanost o ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima za led. Riječ glečer dolazi iz latinskog glacies što označava led ili mraz. Ledenjaci su važan dio kriosfere, a to je pojam koji opisuje sva područja na Zemlji, gdje je voda pretvorena u kruti oblik, uključujući osim ledenjaka i morski led, jezerski led, sniježni pokrivač, ledeni pokrivač, smrznutu zemlju (permafrost).

Na Zemlji, 99 % leda iz ledenjaka se nalazi u ledenom pokrivaču u polarnim regijama, ali se ledenjaci mogu naći i na svakom kontinentu, osim Australije. U tropima se ledenjaci mogu naći samo na najvišim planinama.^[1]

Ledenjaci su najveći spremnici slatke vode na Zemlji. Mnogi ledenjaci skupljaju vodu za vrijeme hladne sezone, a u toploj sezoni otpuštaju vodu, koja je vrlo važna za ljude u tim krajevima, životinje i biljke.

Ledenjaci se smatraju među najosjetljivijim pokazateljima klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Njihova veličina se određuje ravnotežom masa između ulaza snijega i izlaza otopljenog leda.

Ledenjak

1. ↑ Post Austin, LaChapelle Edward R.: "Glacier ice" 2000.