Back Lisbon ACE Лиссабон ADY Lissabon Afrikaans Lissabon ALS ሊዝቦን Amharic Lisbona AN Olisipo ANG لشبونة Arabic ܠܫܒܘܢܐ ARC لشبونة ARY

Lisabon

Lisabon
Lisboa

Država Portugal
RegijaLisabon
ČetvrtiŽupe (Freguesias)
Prve naseobineoko 1200. pr. Kr.
Glavni gradod 1255.
OsnivačFeničani
Nazvan poFeničanski Allis Ubbo, "sigurna luka",
Latinski Ulyssippo, "Odisej"
i/ili Vulgarni latinski Olissipona, naziv rijeke Tejo
Vlast
 • VrstaOpćinska skupština (Assembleia Municipal)
 • Predsjednik općinske skupštineAntónio Costa (PS)
Površina
 • Ukupna83,84 km²
 • Metropolitansko područje2957,4 km²
Visina2 m
Najveća visina226 m
Najmanja visina0 m
Koordinate38°42′N 9°10′W / 38.700°N 9.167°W / 38.700; -9.167
Stanovništvo (2017.)
 • Entitet505.526
(5659 stanovnika/km²)
 • Metropolitansko područje2 830 867
Vremenska zonaWET (UTC+0)
 • Ljeto (DST)WEST (UTC+1)
Poštanski broj1000 - 1900
Pozivni broj+351 21
Svetac zaštitnikSv. Antun Lisabonski
Dan grada13. lipnja
Stranicacm-lisboa.pt
Zemljovid

Položaj Lisabona u Portugalu

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA [liʒˈboɐ]) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.[1] Šire urbanizirano područje grada, površine 958 km²,[2] s 2,4 milijuna[2][3] stanovnika, 12. je najnaseljenije gradsko područje u Europskoj uniji. Oko 2.831,000[4][5] stanovnika živi u Metropolitanskoj zoni Lisabona (Área Metropolitana de Lisboa, AML), što je oko 27 % ukupnog stanovništva Portugala, dok 3,34 milijuna ljudi živi u široj aglomeraciji Lisabonske metropolitanske regije koja uključuje i gradove Leiriu i Setúbal.[6] Lisabon je najzapadniji veliki i glavni grad u Europi. Smješten je na zapadu Pirinejskog poluotoka na Atlantskom oceanu i ušću rijeke Tejo.

Kao istaknuto središte financija, trgovine, medija, industrije zabave, umjetnosti, međunarodnog prometa, obrazovanja i turizma, Lisabon se smatra "Alfa gradom".[7][8] Jedan je od najvećih ekonomskih centara na kontinentu, s rastućim financijskim središtem i drugom najvećom kontejnerskom lukom na europskoj atlantskoj obali,[9] međunarodnom zračnom lukom s prometom 13 milijuna putnika godišnje, mrežom autocesta, čvorištem željeznica velikih brzina (Alfa Pendular) koja povezuje veće gradove u Portugalu te će od 2013. biti povezana sa španjolskom željeznicom velikih brzina.[10] Lisabon je prema časopisu Monocle 25. najugodniji grad za život u svijetu,[11] i šesti najposjećeniji grad u južnoj Europi nakon Rima, Barcelone, Madrida, Atene i Milana s oko dva milijuna turista godišnje.[12] Lisabonska regija najbogatija je regija u Portugalu, s BDP PPP od 26 100 eura per capita (4,7% više u odnosu na GDP PPP per capita Europske unije). Također, lisabonsko metropolitansko područje deseto je najbogatije u Europi prema BDP-u s 98 milijardi eura ili 34 850 po glavi stanovnika,[13] što je 40 % više u odnosu na prosjek BDP-a po glavi stanovnika Europske unije. Grad zauzima 32. mjesto među gradovima s najvećom bruto zaradom u svijetu.[14] Većina sjedišta multinacionalnih tvrtki u zemlji smještena su u zoni Lisabona koji je na devetom mjestu u svijetu po broju održavanja međunarodnih konferencija.[15] Osim toga, grad je i političko središte zemlje, sjedište vlade i šefa države, također i središte okruga Lisabona i Lisabonske regije.

U Lisabonu svoja sjedišta imaju dvije agencije Europske unije, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA). Zajednica država portugalskog govornog područja (CPLP) također ima svoje sjedište u Lisabonu.

U gradu se nalaze dva mjesta uvrštena na popis Svjetske baštine UNESCO-a: Belémski toranj (Torre de Belém) i Jeronimitski samostan (Mosteiro dos Jerónimos). 1994. bio je Europski glavni grad kulture, dok je 1998. bio domaćin svjetske izložbe (Expo '98).

  1. ↑ [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2019. (Wayback Machine) www.pordata.pt
  2. ↑ a b Demographia: World Urban Areas, March 2010
  3. ↑ Urban Audit – Larger Urban Zone. Lisboa. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. studenoga 2011. Pristupljeno 17. studenoga 2010.
  4. ↑ United Nations Department of Economic and Social Affairs, World Urbanization Prospects (2009 revision)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. listopada 2013. (Wayback Machine), (United Nations, 2010), Table A.12. Data for 2007.
  5. ↑ ITDS, Rui Campos, Pedro Senos. 30. lipnja 2009. Statistics Portugal. Ine.pt. Pristupljeno 8. srpnja 2009.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ↑ Fernando Nunes da Silva (2005), Alta Velocidade em Portugal, Desenvolvimento Regional, Censur ist
  7. ↑ The World According to GaWC 2008. Globalization and World Cities Study Group and Network, Loughborough University. Pristupljeno 3. ožujka 2009.
  8. ↑ Inventory of World Cities. Globalization and World Cities (GaWC) Study Group and Network. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2016. Pristupljeno 1. prosinca 2007.
  9. ↑ "Avance del Plan Territorial Sectorial de la Red Intermodal y Logística del Transporte de la Comunidad Autónoma del País Vasco"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. rujna 2013. (Wayback Machine) – Eusko Jaurlaritza – Gobierno Vasco
  10. ↑ Alta Velocidade em Síntese. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2010. Pristupljeno 17. studenoga 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. ↑ Monocle, Issue June 2009. Monocle.com. 11. lipnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2010. Pristupljeno 26. lipnja 2010.
  12. ↑ Bremner, Caroline. 12. prosinca 2008. Euromonitor International's Top City Destinations Ranking. Euromonitor International. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2010. Pristupljeno 2. ožujka 2010.
  13. ↑ Global city GDP rankings 2008–2025. Pricewaterhouse Coopers. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2010. Pristupljeno 16. prosinca 2009.
  14. ↑ "Ranking: The richest cities in the world" – City Mayors.com
  15. ↑ "Lisboa é 9ª cidade que mais recebe congressos internacionais"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. listopada 2007. (Wayback Machine) – Agência LUSA

Developed by StudentB