Back Mendelevium Afrikaans ሜንደሊቭየም Amharic मेण्डेलीवियम ANP مندليفيوم Arabic مينديلييڤيوم ARY مندليفيوم ARZ Mendeleviu AST Mendelevium Azerbaijani Méndelevium BAN Мендзялевій Byelorussian
| mendelevij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
mendelevij Md 101 | |
| Kemijska skupina | aktinoidi | |
| Grupa, perioda, Blok | ?, 7, f | |
| Izgled | ||
| Gustoća1 | ? kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
J mol–1 K–1 | |
| Talište | °C | |
| Vrelište3 | °C | |
| Toplina taljenja | kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 260,10[1] | |
| Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f137s2[1] | |
Mendelevij je kemijski element atomskog (rednog) broja 101 i atomske mase 260,10[1]. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Md.
Mendelevij je umjetno dobiven transuranijski element iz skupine aktinida (aktinoida). Proizvela ga je skupina znanstvenika kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu 1995. godine bombardiranjem izotopa Es-253 na zlatnoj foliji α-česticama. Dobiveni element imao je vrijeme poluraspada 1,3 h. U procesu bombardiranja je osim izotopa Md-256 nastao i izotop Md-255 s vremenom poluraspada oko 30 min. U procesima umjetnog dobivanja mendelevija nastaje vrlo mali broj atoma navedenih izotopa koji se registriraju tehnikama detekcije subatomskih čestica. Ovaj element je nazvan u čast Dmitrija Ivanoviča Mendeljejeva autora periodnog sustava.
- ↑ a b Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1