Metan CH4 | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Kalotna molekula
| ||||||||
IUPAC nomenklatura | metan | |||||||
Ostala imena | ugljikov tetrahidrid močvarni plin vodikov karbid rudnički plin | |||||||
Identifikacijski brojevi | ||||||||
CAS broj | 74-82-8 ✓ | |||||||
UN broj | 1971 ✓ | |||||||
RTECS broj | PA1490000 ✓ | |||||||
EC broj | 200-812-7 ✓ | |||||||
PubChem broj | 297 ✓ | |||||||
Osnovna svojstva | ||||||||
Molarna masa | 16.04 g·mol−1 | |||||||
Relativna molekulska masa | 16.04 g·mol−1 | |||||||
Izgled | plin bez mirisa, boje i okusa | |||||||
Gustoća |
0.42262 g·cm−3 | |||||||
Talište | 90,7 K -182,5 °C | |||||||
Vrelište | 111,55 K -161,6 °C | |||||||
Topljivost u vodi |
22,7 mg·l−1 (20 °C) | |||||||
Dipolni moment |
0 D | |||||||
Struktura | ||||||||
Oblik molekule | tetraedarska | |||||||
Sigurnosne upute | ||||||||
| ||||||||
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | ||||||||
Portal:Kemija |
Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4. Spojevi ugljika i vodika nazivaju se ugljikovodici, a metan je najjednostavniji iz te porodice kemijskih spojeva. Razvija se u barama gdje trunu organske tvari pa su ga zvali i močvarni plin. Oslobađa se i u rudnicima ugljena gdje miješanjem sa zrakom stvara eksplozivne smjese koje mogu uzrokovati razorne eksplozije koje su uzrok mnogih rudarskih tragedija.
Kut između kovalentnih veza je 109,5 °. Gorenjem metana, uz prisutnost kisika, nastaje ugljikov dioksid i voda. Veliko obilje metana čini ga vrlo korisnim gorivom. Ipak, jer je metan plin, kod standardnog tlaka i temperature, teško ga je prevesti od nalazišta. Uglavnom se prevozi kroz cjevovode u obliku normalnog plina ili LNG brodovima, koji prevoze ukapljeni zemni plin u tekućem obliku, a vrlo rijetko kamionima.
Metan je prvi otkrio i izdvojio Alessandro Volta između 1776. i 1778., kada je proučavao močvarni plin u jezeru Maggiore, u Italiji.
Metan je vrlo snažan staklenički plin. U usporedbi s CO2 na 20 godina, metan je 72 puta snažniji staklenički plin, a na 100 godina je 25 puta jači.[1] U atmosferi traje oko 10 godina, a nakon toga se razlaže na CO2 i vodu. Metan isto utječe na razlaganje ozonskog omotača.[2] Koncentracija metana u Zemljinoj atmosferi je 1998. godine bila 0,0001745 %, dok je 1750. bila 0,0000700 %. 2008. je koncentracija bila 0,0001800 %, dok je 2010. iznad Arktika izmjereno 0,0001850 %. Znanstvenici su utvrdili da je to najveća koncentracija u zadnjih 400 000 godina. Povijesno, u vrijeme ledenih doba je bila između 0,0000300 % i 0,0000400 %, dok je između ledenih doba normalna vrijednost bila između 0,0000600 % i 0,0000700 %.[3][4][5][6]
Osim toga, postoji velika količina metana u obliku metanskog klatrata ili metanski led, na dnu oceana ispod sedimenata. Prije se vjerovalo da metanski klatrat postoji samo u vanjskim dijelovima Sunčevog sustava. Metanski klatrat je zapravo zaleđena voda koja sadrži u svojoj kristalnoj strukturi veliku količinu metana. Zemljina kora isto sadrži ogromne količine metana. Velike količine metana se stvaraju bez prisutnosti kisika (anaerobno) uz prisutnost mikroba.
Metan se stvara isto u blatnim vulkanima, koji su povezani s dubokim geološkim rasjedima, na odlagalištima otpada, a i u želucima domaćih životinja – preživača, kao što je domaće govedo.
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)