Odlikovanja SFRJ

Odlikovanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nastala su u tijeku Narodnooslobodilačke borbe i kroz postojanje Druge Jugoslavije. Ustanovljena su zakonima i drugim propisima iz vremena različitih južnoslavenskih državnih zajednica. Isti su zakoni prestali vrijediti u Republici Hrvatskoj 8. listopada 1991. godine, a u drugim državama članicama bivše SFRJ, nadnevkom donošenja njihovih deklaracija o nezavisnosti. Posljednja odlikovanja SFRJ dodjeljivana su do 27. travnja 1992., kada je stupanjem na snagu Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava SRJ prestao vrijediti Zakon o odlikovanjima SFRJ u Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Dana 15. kolovoza 1943. prva ustanovljena odlikovanja bila su: Orden narodnoga heroja, Orden narodnoga oslobođenja, Orden partizanske zvijezde u tri stupnja, Orden bratstva i jedinstva, Orden za hrabrost i Medalja za hrabrost.

Do 1960. broj odlikovanja povećao se na ukupno 42 (35 ordena, 6 medalja te 1 spomenica, koja je prema Zakonu iz 1945. bila uvrštena u odlikovanja i to na posljednjem mjestu, ali u kasnijim zakonima se više ne tretira kao odlikovanje). Nositelj Ordena narodnog heroja imali su pravo na izvjesne povlastice, a takve su nastavili koristiti i triju starih ratnih odlikovanja Kraljevine Jugoslavije, Kraljevine Crne Gore i Kraljevine Srbije: Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima i Orden dvoglavog orla s mačevima, te Zlatne medalje Miloša Obilića.

Redoslijed odlikovanja bio je utvrđen Zakonom, a postojali su i Statuti ordena i medalja SFRJ. Od 1953. godine odlikovanja dodjeljivao je Predsjednik Republike, kasnije Predsjedništvo SFRJ. Prijedloge za dodjelu odlikovanja podnosilo je Savezno izvršno vijeće, nadležni republički, odnosno pokrajinski organ, savezni sekretar za narodnu obranu (za vojna lica, vojne jedinice i ustanove SFRJ i strane države i za građanska lica na službi u JNA) i savezni sekretar za vanjske poslove (za strane državljane i strane i međunarodne organizacije i ustanove). Komisija za odlikovanja Predsjedništva SFRJ ocjenjivala je i odlučivala o prijedlozima, koje je zatim podnosila Predsjedniku SFRJ.

Autori jugoslavenskih odlikovanja i medalja bili su Antun Augustinčić i Đorđe Andrejević Kun. Autor Ordena narodnog heroja koji se proizvodio u SFRJ bio je Frano Meneghello Dinčić.

Navedena odlikovanja su uživala zaštitu temeljem članka 6. Pariške konvencije za zaštitu industrijskoga vlasništva iz 1883. godine, kod svih država potpisnica Povelja navedene konvencije. Većina ih dolazi s umanjenicom. Od 11. srpnja 1967. nalaze se pod zaštitom Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, a pri toj organizaciji su bila klasificirana kao "službeni znakovi koji daju jamstvo i pravo nadzora u ime države".


Developed by StudentB