Paladij

paladij
[Kr] 4d10[1] 46 Pd Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Element Simbol Atomski broj	paladij Pd 46
Kemijska skupina	prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok	10, 5, d
Izgled	srebrnobijela krutina
Gustoća1	12023 kg/m3
Tvrdoća	4,75
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	25,98 J mol–1 K–1
Talište	1554,9 °C
Vrelište3	2963 °C
Toplina taljenja	16,74 kJ mol-1
Toplina isparavanja	362 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	106,42(2)
Elektronska konfiguracija	[Kr] 4d10[1]

Paladij je kemijski element atomskog (rednog) broja 46 i atomske mase 106,42(2). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Pd.

Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal. Ima najmanju gustoću i temperaturu taljenja u grupi platinskih metala. Dobro apsorbira vodik, koji je otopljen u paladiju jako reaktivan. Zato se rabi kao katalizator pri hidrogeniranju. U reakcijama i lijevanju bijelog zlata često zamjenjuje skuplju platinu.
Paladij odolijeva hrđi te se zbog toga koristi u visokokvalitetnim liječničkim instrumentima. Spojen sa zlatom ili srebrom stvara snažne i dugotrajne zubne plombe. Trenutno je najtraženiji u autoindustriji, a inače ga se koristi u proizvodnji nakita, elektronici, industriji građevinskih materijala te u medicini.

Otapa se u jakim kiselinama, kao što je dušična.

Rusija s 44% i Južnoafrička Republika s 40% čine većinu ukupne svjetske proizvodnje paladija. Osim Rusije i JAR-a, ostatak značajnijih zaliha ovog plemenitog metala nalazi se u Kanadi, SAD-u i Zimbabveu.

Paladij je među četiri metala (srebro, zlato i platina) čija poluga ima valutni kod po ISO 4217.

Otkrio ga je 1803. godine engleski kemičar i fizičar William Hyde Wollaston.

1. ↑ Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1