Perzijski jezik

Perzijski jezik
فارسی – fârsi
Države Iran
Afganistan
Bahrein
Tadžikistan
Uzbekistan
Irak
Turkmenistan
Azerbajdžan
Dagestan
Kuvajt
Regije Uglavnom Srednji istok i Središnja Azija
Govornici 61 – 71 milijun (materinski)
110 milijuna (ukupno)
Rang 19.
Razredba indoeuropski jezici
 indoiranski
  iranski
   zapadnoiranski
    jugozapadno iranski
     perzijski
Službeni status
Služben Iran
Tadžikistan
Afganistan
Dagestan
Ustanova Akademija perzijskog jezika i književnosti (Iran)
Afganistanska akademija znanosti
Rudaki institut jezika i književnosti (Tadžikistan)
Jezični kôd
ISO 639-1 fa
ISO 639-2 per / fas
ISO 639-3 fas
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)
Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben.

Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski[1]) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana. Pripada porodici indo-europskih jezika, i to u satem-jezike.

Povijest skupine iranskih jezika započinje još u sedmom stoljeću prije Krista. Perzijski je najznačajniji u skupini iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pisanih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik.

Kao indoeuropski jezik, perzijski ima određenih sličnosti s ostalim jezicima iz indo-europske porodice.

Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna razdoblja:

Novi perzijski jezik datira od vremena prihvaćanja arapske abecede oko 650. godine, kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene tijekom čitavog zadnjeg tisućljeća, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene stoljećima unazad bez posebnih teškoća.

  1. Documentation for ISO 639 identifier: prs. Pristupljeno 15. ožujka 2023.

Developed by StudentB