Back Philadelphia Afrikaans Philadelphia ALS ፊላዴልፊያ Amharic Philadelphia AN Broþorlufeburh ANG فيلادلفيا Arabic فيلادلفيا ARZ Filadelfia AST Philadelphia (Pennsylvania) Aymara Filadelfiya Azerbaijani
»Philadelphia«, »film iz 1993.« i »Philadelphia (1993)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Philadelphia (razdvojba).
| Philadelphia | |
|---|---|
 Philadelphia, u prvom planu rijeka Schuylkill | |
| Nadimak: Philly, Kolijevka slobode, Grad bratske ljubavi | |
| Država |  SAD |
| Savezna država |  Pennsylvania |
| Okrug | Philadelphia |
| Osnivanje | 27. listopada 1682. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Michael Nutter (D) |
| Površina | |
| • Ukupna | 349,60 km² |
| • Kopno | 330 km² |
| • Voda | 19,60 km²((6%)) |
| • Urbano područje | 4.660,70 km² |
| • Metropolitansko područje | 11.989 km² |
| Visina | 12 m |
| Koordinate | 39°57′N 75°10′W / 39.950°N 75.167°W |
| Stanovništvo (2008.) | |
| • Entitet | 1.447.395 (4386 stanovnika/km²) |
| • Urbano područje | 5.325.000 |
| • Metropolitansko područje | 5.838.471 |
| Vremenska zona | EST (UTC-5) |
| • Ljeto (DST) | EDT (UTC-4) |
| Poštanski broj | 191xx |
| Pozivni broj | +1 215, +1 267 |
| Stranica | phila.gov |
 | |
  Philadelphia Položaj Philadelphije u SAD-u | |
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008. imao je 1.447.395 stanovnika, što je blagi pad u odnosu na 2000. godinu, kada je Philadelphia imala 1.517.550 stanovnika.[1] Šire gradsko područje ima 5,8 milijuna žitelja.
Grad je u 18. stoljeću imao veću socijalnu i političku važnost čak i od Bostona i New Yorka. Prije američke nezavisnosti Philadelphija je bila drugi po veličini grad u Britanskom Carstvu (iza Londona).[2] Nakon donošenja Ustava Sjedinjenih Američkih Država bila je i drugi glavni grad SAD-a (od 1790. do 1800.), nakon New Yorka i prije Washingtona.
Ime grada dolazi od grčkog Φιλαδέλφεια, u značenju „bratska ljubav”.
Američki političar i izumitelj Benjamin Franklin imao je veliku ulogu u usponu grada. Između ostalog, osnovao je i prvu bolnicu na teritoriju američkih kolonija. Američka deklaracija o neovisnosti i američki ustav izrađeni su i potpisani u Independence Hallu u Philadelphiji.
Područje grada zauzima 349,60 km², a šire gradsko područje 11.989 km². Oko 44,9% građana su crni, 43,9% bijeli (od čega 4,5% Meksikanci ili Latinosi), 5,7% Azijati te 0,3% Indijanci.[3]
- ↑ Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places Over 100,000, Ranked by July 1, 2008
- ↑ People and Places: Philadelphia, Pennsylvania Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. lipnja 2008. (Wayback Machine), National Geographic
- ↑ American FactFinder, United States Census Bureau. Philadelphia city, Pennsylvania - ACS Demographic and Housing Estimates: 2005-2007. Factfinder.census.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2020. Pristupljeno 5. srpnja 2009.