Polarizirana svjetlost

Turmalini.
U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost.
Postavimo li obje pločice turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju.
Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost.
Brewsterovo pravilo je pravilo prema kojemu je lomljena zraka (refrakcija) potpuno pravocrtno polarizirana ako svjetlost pada na ravnu plohu pod takvim kutom da su odbijena (reflektirana) i lomljena zraka okomite.
Polarizacija svjetlosti refleksijom.
Titranje u upadajućoj zraci može biti u ravnini upadanja ili okomito na tu ravninu.
Rayleighovo raspršenje je jače nakon zalaska Sunca.
Nicolova prizma: 1. nepolarizirana zraka, 2. islandski dvolomac, 3. kanadski balzam, 4. ekstraordinarna ili redovna zraka, 5. potpuno polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka.
Ako je svjetlost kružno polarizirana, dobivamo uvijek istu jakost svjetlosti, kako god vrtjeli Nicolovu prizmu.
"Okomito polarizirani" elektromagnetski val valne duljine λ ima svoj vektor električnog polja E (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje B (ili H) uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(z).
Interferencija dvaju kružnih valova.
Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni).
Interferencija valova svjetlosti je najočitija potvrda valne prirode svjetlosti, a nju možemo izvesti pomoću takozvanih Fresnelovih zrcala.
Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor (Fresnelov ogib).

Polarizirana svjetlost je ona vrsta svjetlosti kod koje elektromagnetski valovi titraju samo u jednoj ravnini.[1] Ravnina je okomita na smjer širenja zračenja.[1] Polarizacijom svjetlosti pokazuje se valna priroda svjetlosti i to da je svjetlost transverzalni val.[2] U prirodi svjetlost je nepolarizirana, odnosno s istom vjerojatnošću vektori električnog polja (E) i magnetskog polja (B) zauzimaju bilo koji smjer okomit na vektor(c).[2] Kad se napravi lom odnosno refleksija svjetla, nastaje polarizirana svjetlost.[2]

Polarizacija svjetlosti je pojava nesimetričnog titranja električnoga i magnetskoga polja koje šireći se čini svjetlost. Nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: refleksijom, dvolomom ili raspršenjem. Svjetlost je linearno polarizirana ako električno polje stalno titra u istoj ravnini, kružno polarizirana ako se ravnina titranja električnoga polja jednoliko vrti (u smjeru kazaljke na satu ili u suprotnom smjeru), djelomično polarizirana ako titranje električnoga polja nije jednakih amplituda u svim ravninama, te nepolarizirana ako električno polje jednako titra u svim ravninama okomitim na smjer širenja svjetlosti.[3]

  1. a b Generalić, Eni. "Polarizirana svjetlost." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.
  2. a b c Zlonoga, Hana. Polarizacija svjetlosti. Uporaba računala u nastavi. PMF Zagreb. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. veljače 2015. Pristupljeno 14. siječnja 2015.
  3. polarizacija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Developed by StudentB