Portal:Kemija

Portal o kemiji

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.

uredi

Izdvojeni članak

Opća formula karboksilnih kiselina je R-COOH. Pri čemu je R- ugljikovodični lanac, i -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.

Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilne kiseline su općenito slabe kiseline iako imaju oštar i neugodan miris.

Karboksilne kiseline imenuju se tako da se ispred nastavka -ska kiselina doda ime alkana ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s 3 C atoma po alkanu propanu biti imenovana propanska kiselina iako je njeno puno češće korišteno ime propionska ili mliječna kiselina (jer ju nalazimo u mlijeku).

Karboksilnih kiselina ima mnogo...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci

uredi

Izabran životopis

Louis-Jacques-Mandé Daguerre (1787. - 1851.) bio je francuski umjetnik i kemičar koji je zapamćen sa svojim izumom Daguerretipa, prethodnika foto-aparata.

Eksperimentirao je sa stvaranjem slika 1824., i to je pokazivao u državama kao što su Francuska, Engleska i Škotska. Nekoliko godina kasnije Nicéphore Niépce napravio je prvu fotografiju, a on i Daguerre su tada sklopili partnerstvo na 4 godine - do Niépceve smrti 1833.

Daguerre je najavio najnovije poboljšanje Daguerretipa, nakon nekoliko godina eksperimentiranja, a Académie des Sciences je 9. siječnja 1839. podržala taj projekt. Daguerreov izum prihvaćen je od francuske vlade, a 19. kolovoza 1839. vlada ga je proglasila projektom "Libérez au monde" (fr. Slobodan za svijet).

No, Daguerre je 12. kolovoza, zabranio svoj izum...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari

uredi

Izabrana slika

Slika prikazuje molekulu kalijevog klorida.
--Galerija--

uredi

Članci

Osnove	Znanstvena metoda • SI osnovne jedinice • Značajni brojevi • Atom • Orbitale • Periodni sustav elemenata • Izomeri • Alotropi • Izotopi • Ion Elektronska konfiguracija • Atomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok • Elektronegativnost • Ionizacijska energija • Elektronski afinitet
Kemikalije i odnosi	Sustavna imena • Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska veza • Kemijski polaritet • Kemijska jednadžba • Kemijska reakcija • Boje kemikalija
Kvantitativna kemija	mol • Avogadrova konstanta • Stehiometrija • Termokemija • Hessov zakon • Kalorimetrija
Stanja tvari	Kinetička teorija plinova • Idealni plin • Fizika čvrstog stanja • Otopine • Koncentracija otopina • Koloidna svojstva • Kemijska ravnoteža • Le Chatelierovo načelo • Topljivost • Ukapljivanje • Efekt zajedničkog iona
Kiseline i baze	Teorije reakcija kiselina i baza • Jake kiseline • Slabe kiseline • pH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vode • Titracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija
Kinetika i termodinamika	Kemijska kinetika • Stope reakcije • Spontani procesi • Entalpija • Entropija -- Gibbsova slobodna energija • Nuklearna kemija • Biokemija
Povijest kemije	Alkemija • Podrijetlo kemije • Otkriće kemijskih elemenata • Nobelova nagrada za kemiju
Poznati kemičari	Marie Curie • Pierre Curie • John Dalton • Jöns Jakob Berzelius • Dmitrij Ivanovič Mendeljejev • Antoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest Rutherford • Louis Pasteur • Sir Humphry Davy • Paracelsus • Vladimir Prelog • Lavoslav Ružička

uredi

Kategorije

uredi

Periodni sustav elemenata

Skupina →	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18
↓ Perioda
1	1 H																	2 He
2	3 Li	4 Be											5 B	6 C	7 N	8 O	9 F	10 Ne
3	11 Na	12 Mg											13 Al	14 Si	15 P	16 S	17 Cl	18 Ar
4	19 K	20 Ca	21 Sc	22 Ti	23 V	24 Cr	25 Mn	26 Fe	27 Co	28 Ni	29 Cu	30 Zn	31 Ga	32 Ge	33 As	34 Se	35 Br	36 Kr
5	37 Rb	38 Sr	39 Y	40 Zr	41 Nb	42 Mo	43 Tc	44 Ru	45 Rh	46 Pd	47 Ag	48 Cd	49 In	50 Sn	51 Sb	52 Te	53 I	54 Xe
6	55 Cs	56 Ba	*	72 Hf	73 Ta	74 W	75 Re	76 Os	77 Ir	78 Pt	79 Au	80 Hg	81 Tl	82 Pb	83 Bi	84 Po	85 At	86 Rn
7	87 Fr	88 Ra	**	104 Rf	105 Db	106 Sg	107 Bh	108 Hs	109 Mt	110 Ds	111 Rg	112 Cn	113 Nh	114 Fl	115 Mc	116 Lv	117 Ts	118 Og

* Lantanoidi				57 La	58 Ce	59 Pr	60 Nd	61 Pm	62 Sm	63 Eu	64 Gd	65 Tb	66 Dy	67 Ho	68 Er	69 Tm	70 Yb	71 Lu
Aktinoidi**				89 Ac	90 Th	91 Pa	92 U	93 Np	94 Pu	95 Am	96 Cm	97 Bk	98 Cf	99 Es	100 Fm	101 Md	102 No	103 Lr

Skupine periodnog sustava

Alkalijski metali¹	Zemnoalkalijski metali¹	Lantanoidi^1,²	Aktinoidi¹	Prijelazni metali¹
Slabi metali¹	Polumetali	Nemetali	Halogeni elementi³	Plemeniti plinovi³

Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine.
Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.
Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje.

Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi.

Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji


Biologija	Europa	Film	Fizika	Francuska	Glazba	Hrvatska	Kemija	Kršćanstvo

Likovna umjetnost	Nogomet	Njemačka	Povijest	Šport	Zemljopis	Zrakoplovstvo	Widra	Životopis

Purge server cache