Preljev brane

Djelomično ili potpuno pražnjenje umjetnih jezera potrebno je zbog nadolaženja velikih voda, u trenutku kada je jezero puno ili zbog redovitog popravka pojedinih građevina. U tu svrhu služe preljevi i ispusti. Osim toga, treba voditi računa, o mogućnosti propuštanja prijevoza drveta i prijelaza riba (staza za ribe), a na plovnim rijekama i o propuštanju brodova (brodska prevodnica).

Preljevi i ispusti visokih brana mogu biti na samoj brani ili izvan nje. Nasute brane ne dopuštaju preljevanje, pa su građevine za prelijevanje izvan nje. Preko masivnih brana je prelijevanje moguće ako nisu veoma visoke ili ako se strojarnice ne nalaze pri dnu brane. Preljevi omogućuju i propuštanje leda, plivajućih predmeta, laganog nanosa i drugog. Osim za propuštanje vode, ispusti služe i za propuštanje suspendiranog nanosa (mulj), pa mogu biti donji (bunarski preljev) i srednji. Kapaciteti preljeva i ispusta su vrlo važni za pravilan rad brane.

U otvorene preljeve spadaju bočni preljevi s brzotokom, a u zatvorene, bočni preljevi vezani na tunel. Na tunel su vezani i preljevi kroz okno. Preljevi masivnih brana mogu biti i sifonski, kroz tijelo brane, ali se oni rijetko primjenjuju. Svi preljevi, osim sifonskih, mogu biti slobodni ili sa zapornicama, a obično su sa zapornicama. Dimenzioniraju se za veliku vodu koja bi se mogla javiti jednom u 1000 godina, a za nasute brane uzima se još i stroži kriterij (10 000 godina).^[1]

1. ↑ "Vrste brana" Graditeljstvo.tvz.hr, 2011.