Pula

Ovo je glavno značenje pojma Pula. Za druga značenja pogledajte Pula (razdvojba).
Pula

Zastava Pule
Pogled iz zraka
Država Hrvatska
Županija Istarska

GradonačelnikFilip Zoričić (nezavisni)
Gradsko vijeće25 članova
– predsjednikDušica Radojčić (Možemo!)[1]
Naselja1 gradsko naselje

Površina53,8 km2[2]
Površina središta53,8 km2
Koordinate44°52′N 13°51′E / 44.87°N 13.85°E / 44.87; 13.85

Stanovništvo (2021.)
Ukupno52 220 [3]
– gustoća971 st./km2
Urbano52 220
– gustoća971 st./km2

Svetac zaštitnikToma Apostol
Dan mjesta5. svibnja

Odredišna pošta52100 Pula [4]
Pozivni broj+385 (0)52
AutooznakaPU
Stranicapula.hr

Zemljovid

Pula na zemljovidu Hrvatske
Pula
Pula

Pula na zemljovidu Hrvatske


1 67.803 (neslužbena procjena 2007.)

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,[5] slov. Pulj, njem. Polei), grad u zapadnoj Hrvatskoj. Najveći je grad Istarske županije, leži na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu.

Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je kulturni centar Istre još od rimskoga doba.

  1. Predsjednica Gradskog vijeća-La presidente del Consiglio municipale
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  5. Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., 110., 112. [str. 108. – 112.] (NSK)
    Wikicitati »Međutim u Slovinsko-talijanskom rječniku Dragutina Parčića (Zadar 1874), koji je najbolji takav rad iz onog vremena, navedena su oba naziva, stariji Pul i noviji Pula, što je bilo ispravnije, jer se stari čakavski oblik tada još upotrebljavao u većem dijelu Istre, a potpuno je ustuknuo pred novijim štokavskim oblikom tek u naše doba.«
    (str. 110.)

Developed by StudentB