Rajna | |
---|---|
rijeka | |
Stijena Loreley u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka | |
Zemljovid porječja Rajne | |
Položaj | |
Države | Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska |
Naselja | Basel, Strasbourg, Karlsruhe, Mannheim, Ludwigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bonn, Köln, Düsseldorf, Utrecht, Rotterdam |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 1230 km |
Površina porječja | 185 000 km2 |
Istjek | |
• Prosječni | 2,300 m3 |
Tok rijeke | |
Izvor | Vorderrhein |
• Nad. vis. | 2,345 m |
• Koord. | 46°37'57,047"N, 8°40'29,316"E |
Ušće | |
• Koord. | 51°58'51"N, 4°5'35"E |
Ulijeva se u | → Sjeverno more |
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u švicarskim Alpama, a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, gdje se ulijeva u Sjeverno more.
Izvor imena je u korijenu reie indoeuropskog prajezika u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a Gali su je zvali Renos u gotovo istom značenju.
Rajna i Dunav su formirali većinu unutarnje sjeverne granice Rimskog Carstva, a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine državi koja je nadzirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice.