Raspad Austro-Ugarske

Raspad Austro-Ugarske ← 1918. → Granice država nastalih raspadom Austro-Ugarske nakon ugovora u Trianonu i Saint Germainu prikazane su crvenom bojom. Nekadašnja Austro-Ugarska prema legendi: ██ Austrijske Zemlje (Cislajtanija) ██ Zemlje Krune sv. Stjepana (Translajtanija) ██ Zajednički kondominij Bosna i Hercegovina Glavni grad Beč Vlada Monarhija Povijest Prvi svjetski rat  - Manifest o savezu slobodnih naroda 16. listopada 1918.  - Čehoslovačka Republika 28. listopada 1918.  - Država Slovenaca, Hrvata i Srba 29. listopada 1918.  - Kapitulacija Austro-Ugarske Monarhije 4. studenog 1918.  - Abdikacija cara i kralja Karla I. i IV. 11. studenog 1918.  - Demokratska Republika Mađarska 16. studenog 1918.

Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867. do raspada države 1918. Na teritoriju od 676.616 km² obitavalo je godine 1910. 51.356.465 stanovnika, od toga oko 12 milijuna Nijemaca, oko 10 milijuna Mađara, oko 24 milijuna Slavena te oko 5 milijuna drugih naroda.^[1]

Stvaranje Austro-Ugarske bilo je posljedica dugo prisutne unutarnje krize u Monarhiji i njezinih vanjskih poraza, koji su je prisilili na dvojno uređenje državnog sustava. Granicom na rijeci Leithi zemlja je podijeljena na austrijski dio (Gornja i Donja Austrija, Tirol s Vorarlbergom, Štajerska, Koruška, Kranjska, Gorica, Gradiška, Trst, Istra, Dalmacija, Češka, Moravska, Šleska, Galicija i Bukovina – zajednički naziv Cislajtanija) i ugarski dio (Mađarska s pripojenom Sedmogradskom, Hrvatska i Slavonija – zajednički naziv Translajtanija). Bosna i Hercegovina, okupirana 1878., anektirana 1908. godine, potpala je pod zajedničku austrougarsku upravu.^[1]

Austro-Ugarska Monarhija bila je temeljena na prevlasti dvaju najbrojnijih i ekonomski najmoćnijih naroda. Iznutra razdijeljena međunacionalnim suprotnostima, slomljena je unutarnjim revolucionarnim gibanjima i pobjedom zemalja Antante u I. svjetskom ratu. Obećanje cara i kralja Karla I. i IV. (16. listopada 1918.) da će Austriju pretvoriti u “savez slobodnih naroda” došlo je zakasnjelo, u trenucima kada su diplomatskim pregovorima velikih sila već bili iskrojeni budući europski zemljovidi.^[1]

Češke zemlje i Poljska proglašene su republikama (28. listopada), a u Zagrebu je 29. listopada 1918. Hrvatski sabor proglasio odcjepljenje hrvatskih zemalja i njihovo ujedinjenje sa slovenskim pokrajinama, Bosnom i Vojvodinom u Državu SHS. Lišen vlasti, car Karlo je abdicirao 11. studenog 1918. godine, čime definitivno sa svjetske političke pozornice nestaje moćna višenacionalna država srednjoeuropskih naroda. Na ruševinama Austro-Ugarske nastale su 1918. nove države: Austrija, Mađarska, Država SHS i Čehoslovačka, a Poljska je pripojila Galiciju.^[1]

1. ↑ ^{a b c d} Opća i nacionalna enciklopedija: Austro-Ugarska