Back Renium Afrikaans ሬኒየም Amharic Renio AN रेनियम ANP رينيوم Arabic رينيوم ARY رينيوم ARZ Reniu AST Renel AVK Renium Azerbaijani
| renij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
renij Re 75 | |
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 7, 6, d | |
| Izgled | ||
| Gustoća1 | 21020 kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
J mol–1 K–1 | |
| Talište | 3180[1] °C | |
| Vrelište3 | 5630[1] °C | |
| Toplina taljenja | kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 186,207(1) | |
| Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f145d56s2[1] | |
Renij je kemijski element atomskog (rednog) broja 75 i atomske mase 186,207(1). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Re.
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
To je srebrnobijel, sjajan i vrlo tvrd metal velike gustoće i visokog tališta. Renij ima najviše vrelište (5596 °C) među svim kemijskim elementima, a treće najviše talište. Dobiva se kao sivi prah, koji potamni kada stoji na vlažnom zraku. Otporan je na habanje. Topljiv je u nitratnoj i sulfatnoj kiselini, ali ne i u kloridnoj.
Upotrebljava se u proizvodnji slitina volframa i molibdena, u elektrotehnici za izradu žarnih niti u žaruljama i termoelementima te strateškim vojnim primjenama (mlazni i raketni motori). Jedan je od najskupljih metala na tržištu; cijene od 4575 $ u kolovozu 2011.
Renij su 1925. godine otkrili Walter Noddack, Ida Tacke i Otto Berg (Njemačka) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku Rajnu - Rhenus. Mendeljejev ga je predvidio 1871. i dao mu ime dvimangan.
- ↑ a b c Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1