Sila

Ovo je glavno značenje pojma Sila. Za druga značenja pogledajte Sila (razdvojba).

Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja. Osnovna je mjerna jedinica sile njutn (N). Definirana je drugim Newtonovim zakonom gibanja:

${\displaystyle {\vec {F}}={\mathrm {d} {\vec {p}} \over \mathrm {d} t}}$

kao promjena količine gibanja dp u vremenskom intervalu dt ili, pojednostavnjeno:

${\displaystyle F=m\cdot a}$

pri čemu je m masa, a a ubrzanje ili akceleracija tijela na koje sila djeluje.

Tradicionalna fizika razlikuje četiri temeljne sile: gravitaciju, elektromagnetsku, slabu i jaku nuklearnu silu, a sve su ostale sile njihova posljedica. Jaka nuklearna sila djeluje među česticama koje sadrže kvarkove, drži nukleone i jezgre atoma na okupu, sto i više puta jača je od elektromagnetske sile, ali je kratka dosega (10⁻¹⁵ metara); posljedica je jake nuklearne sile na primjer alfa raspad. Slaba nuklearna sila slabija je od elektromagnetske, vrlo kratkoga dosega (10⁻¹⁷ m), a njezina je posljedica beta raspad (radioaktivnost). Gravitacija djeluje na masu sustava, električna sila djeluje na električki nabijena tijela i čestice, magnetska sila djeluje na feromagnetične materijale, magnete i električki nabijene sustave koji se gibaju. Posljedica su elektromagnetskih djelovanja među atomima i molekulama elastična sila (vraća sustave u ravnotežni položaj), kohezijska sila (drži atome i molekule tijela i tekućina na okupu), sila trenja (sila kojom se dva tijela u dodiru opiru gibanju) i drugo. Posljedica je gravitacijske sile na primjer sila teža (zbroj gravitacijske sile na površini Zemlje i centrifugalne sile zbog rotacije Zemlje) i uzgon (sila koja djeluje na tijela uronjena u fluid suprotno smjeru gravitacijske sile). Kontaktna sila posljedica je dodira dvaju sustava. Ako sustavi miruju, može biti aktivna (na primjer sila kojom knjiga pritišće stol) ili pasivna, reaktivna (na primjer sila kojom stol djeluje na knjigu). Može ovisiti o brzini relativnoga gibanja sustava u dodiru, na primjer sila trenja ili viskoznost (trenje unutar slojeva tekućine) i otpor zraka (trenje između tijela i čestica zraka).

Inercijska sila pojavljuje se unutar sustava koji se giba inercijski, to jest mijenja brzinu (na primjer sila koja prilikom kočenja automobila gura putnike prema naprijed, centrifugalna sila, koja odbacuje tijela od središta gibanja, Coriolisova sila, koja djeluje na tijela što se u sustavu koji se vrti gibaju koso (pod kutom) u odnosu na os rotacije na primjer na oblake iznad površine Zemlje.

U modernoj se fizici pojam sile izbjegava i govori se o međudjelovanjima. Gravitacija je deformacija prostor-vremena izazvana masama, a ostala međudjelovanja pokušavaju se interpretirati jedinstvenom teorijom.^[1]

1. ↑ sila, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.