Back Ҩадахьтәи амшын Abkhazian Noordsee Afrikaans Nordsee ALS ስሜን ባሕር Amharic Mar d'o Norte AN Norþsæ ANG उत्तरी सागर ANP بحر الشمال Arabic ܝܡܐ ܕܓܪܒܝܐ ARC بحر الشمال ARZ
| Sjeverno more | |
|---|---|
| More | |
 Zemljovid Sjevernog mora | |
| Položaj | |
| Koordinate | 56°N 3°E / 56°N 3°E |
| Države | |
| Ocean | Atlantski ocean |
| Granična mora | Norveško more, Baltičko more |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 570 000 km2 |
| Zapremina | 54 000 km3 |
| Salinitet | 34 – 35 ‰ |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Laba, Weser, Rajna, Temza |
| Otoci | Frizijski otoci |
  Sjeverno more Sjeverno more na zemljovidu Europe  | |
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske. S Atlantskim oceanom povezano je preko kanala La Manche na jugu i Norveškoga mora na sjeveru. Sjeverno more široko je oko 970 km, a njegova je površina oko 570 000 kvadratnih kilometara.
Tim morem prolaze ključni sjevernoeuropski pomorski putovi i bogato je ribolovno područje. Obala Sjevernoga mora popularno je turističko odredište za stanovništvo obalnih država. Ono je bogat izvor energetskih resursa poput prirodnoga plina i nafte, ali i obnovljivih izvora energije poput energije vjetra i valova.
Sjeverno more bilo je važno poprište vojnih i geopolitičkih sukoba, posebice među zemljama Sjeverne Europe, od srednjeg vijeka do modernoga doba. Još od srednjeg vijeka more je imalo i globalni značaj zbog moći koju su sjeverni Europljani projicirali diljem svijeta. Sjeverno more bilo je poprište uspona Vikinga. Hanza, Nizozemska Republika i Britanci nastojali su zavladati Sjevernim morem i pristupiti svjetskim tržištima i resursima. Kao jedini njemački izlaz na ocean, Sjeverno more imalo je strateški značaj tijekom oba svjetska rata.
Obala Sjevernoga mora ima raznolike geološke i geografske karakteristike. Sjeverne obale obilježavaju duboki fjordovi i strme litice koje čine veći dio norveške i škotske obale, a na jugu obalu čine uglavnom pješčane plaže, ušća dugih rijeka i široke blatne ravnice. Zbog guste naseljenosti, teške industrijalizacije i intenzivne eksploatacije mora, podmorja i obalnih područja, pojavili su se različiti ekološki problemi koji utječu na morske ekosustave, poput prekomjernog izlova ribe, otjecanja industrijskih i poljoprivrednih otpadnih voda, jaružanja i odlaganja otpada. Pokrenuti su brojni ekološki projekti u nastojanju sprječavanja degradacije okoliša i očuvaju dugoročne ekonomske koristi.