Slatina

Slatina
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Virovitičko-podravska
Gradonačelnik	Denis Ostrošić (DP)
Naselja	15 gradskih naselja
Površina	167,8 km2
Površina središta	47,3 km2
Koordinate	45°42′N 17°43′E / 45.70°N 17.71°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	11 503
– gustoća	69 st./km2
Urbano	8722
– gustoća	184 st./km2
Dan mjesta	1. rujna
Odredišna pošta	33520 Slatina
Pozivni broj	+385 (0)33
Autooznaka	SL
Stranica	slatina.hr
	Slatina Slatina na zemljovidu Hrvatske

Slatina je grad u slavonskom dijelu Podravine, u Virovitičko-podravskoj županiji. Smještena je na prijelazu iz dravske nizine u podnožje Papuka, uz Podravsku magistralu i željezničku prugu, na 127 m nadmorske visine.^[4] Prema popisu iz 2021. grad ima nešto više od 8700 stanovnika. Status grada dodijeljen joj je 1992. godine. Dan grada slavi se 1. rujna u spomen na prvi pisani spomen grada 1. rujna 1297.^[5]

U blizini grada nalaze se arheološka nalazišta iz razdoblja starčevačke kulture (Pepelane), brončana doba (Nova Bukovica), kasne antike (Sladojevci) i rana srednjeg vijeka (Josipovo).^[4] Od 1201. područje je u posjedu Zagrebačke biskupije, a u ispravi zagrebačka biskupa Mihovila iz 1297. spominje se pod imenom Zalathnuk.^[4] Spominje se kao župa u popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334., a u darovnici biskupa Augustina Kažotića iz 1305. i župna crkva Svih Svetih.^[4] Godine 1507. postaje kotar Križevačke županije, no osmanskim osvajanjem 1538. uključena je u područje Požeškog sandžaka; oslobođena je od Osmanlija 1684., a 1750. darovnicom Marije Terezije pripala je virovitičkomu vlastelinstvu Pejačevića.^[4] Od 1861. do 1923. bila je dio Virovitičke županije.^[4] Potkraj 19. stoljeća razvila se u prometno, trgovačko i industrijsko središte, a 1960-ih uz tradicijsku drvnu razvile su se prehrambena, duhanska i građevinska industrija.^[4] Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku Slatina je bila izložena napadima pobunjenih Srbā i JNA.