Back Séng-biék CDO Køn Danish Sex or gender English 性別 GAN 性別 Japanese 성별 Korean Kjønn NN Kjønn NB Sexo ou gênero Portuguese Cinsiyet Turkish

Spol i rod

Oznake ženskog (lijevo) i muškog spola vežu se uz drevne simbole Venere (za ženski spol) i Marsa (za muški spol).

Spol (lat. sexus) je skup anatomskih, fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se među jedinkama iste vrste razlikuju mužjaci i ženke.[1] Spol je određen nasljedno, kromosomskom strukturom. Karakteristike spola povezane su s reproduktivnim sustavom i pod utjecajem su spolnih hormona. Neke niže životinje mogu imati obilježja obaju spolova. U većine viših životinja spolovi su odijeljeni.[2]

Razlikovanje roda i spola kao dva pojma različitih značenja je do određene mjere prihvaćeno u sociološkim, psihološkim i medicinskim znanostima.[3][4] Međutim, u popularnoj se kulturi rod i spol u najvećem broju slučajeva koriste kao sinonimi;[3] to se ponekad događa i u znanstvenim biomedicinskim radovima, velikim dijelom zbog utjecaja medija, zbog čega znanstvenici pozivaju na oprez.[5] D. H. Ogle 2012. godine objavljuje analizu znanstvenih časopisa o ribarstvu u Kanadi i SAD prema kojima se u tim publikacijama „sex” i „gender” koriste kao potpuni sinonimi u 99 % slučajeva (u 308 od 311 proučenih znanstvenih članaka), a samo u 1 % slučajeva se koriste na način kako to predlažu pobornici različitog korištenja tih pojmova.[6] „Pravilnu” upotrebu riječi „rod” ustrajno promoviraju znanstvenici okupljeni oko tzv. „rodnih studija”, sveučilišnih ustanova koje su osnovane na mnogim sveučilištima u svrhu istraživanja i promoviranja feminizma i LGBT aktivizma.[7] Takav novi način korištenja termina „spol” i „rod” nerijetko promoviraju i javne ustanove.[8][9] Međutim, „koje socijalne prakse konstruiraju rod, što je zapravo socijalna konstrukcija i što znači da netko pripada određenom rodu, predstavlja važnu kontroverziju između feminista. Ne postoji konsenzus o tim pitanjima”[10], ali se iz feminističkih krugova svejedno vrlo uporno promovira govor o „rodu” i korištenje tog termina u službenim dokumentima.

Vode se složene diskusije o tome gdje bi jedno trebalo prestajati, a drugo počinjati; feministička politologinja Carole Pateman u knjizi Spolni ugovor još 1988. godine posve negira smisaonost te razlike.[11] Richard Lippa (psiholog i profesor na California State University) u knjizi Gender, Nature and Nurture (iz 2005. god, ponovljeno izdanje 2014.) odlučuje i ubuduće koristiti termine „spol” i „rod” kao sinonime, te iznosi:

„Neki istraživači predlažu da se riječ spol koristi kada se govori o biološkim razlikama, dok bi riječ rod trebalo koristiti u pogledu kulturnih razlika. Međutim, nije jasno do koje su mjere razlike između muškaraca i žena posljedica bioloških faktora, u odnosu na naučene i kulturalne faktore. Nadalje, nekritično korišnjenje riječi rod dovodi do zamagljivanja razlike između dva različita predmeta: a) razlike između muškaraca i žena i b) individualnih razlika u muškosti i ženstvenosti koje se pojavljuju unutar svakog od spolova.”[12]

Suprotno tome, filozofkinja i utjecajna queer teoretičarka Judith Butler iznosi 1988. godine mišljenje da bi „rod” bio fluidna varijabla koja se mijenja u različitim prilikama i tijekom vremena; da „rod” može biti izveden na tradicionalan način (u skladu s uvriježenim konceptima muškosti i ženskosti) i netradicionalan način (izmjena rodnih normi, višestruki i miješani identiteti) – te prema Butler „rodni identitet”, kao osobni doživljaj pojedinca kao muškarca ili žene može, ali ne mora korespondirati s njegovim aktualnim biološkim spolom; Butler time upućuje na lezbijsko življenje kao način da se uspješno razgradi postojeći koncept ženstvenosti, koji po njoj perpetuira društvenu ovisnost o muškarcu.[13][14] Ovakvo radikalnije definiranje roda (gdje bi „homoseksualac”, „muški biseksualac”, „heteroseksualni muškarac”, „heteroseksualna žena”, „butch lezbijka”, „femme lezbijka” bili zasebni „rodovi”) do danas ima svojih pobornika,[15][16][17] ali nije široko prihvaćeno izvan kruga pobornika queer teorije.

Znanstvenici koji se zalažu za različitu upotrebu pojmova „spol” i „rod” daju tim terminima manje radikalne implikacije. Prema objašnjenju dostupnom (2014. god.) na mrežnim stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, fiziološke karakteristike jedinki ljudske vrste bi se razmatrale u kategoriji „spol”, a kulturalno zadane razlike – npr. u većini zemalja svijeta žene obavljaju većinu kućanskih poslova, u nekim zemljama se smatra posve neprihvatljivim da žene puše – bi trebalo razmatrati u kategoriji „rod”.[18] Prema takvoj definiciji, rod svake osobe bi bio identičan njenom spolu, što se očito razlikuje od onoga što promoviraju pobornici teorije queera poput spomenute J. Butler.

Filozofkinja i vodeća queer teoretičarka Judith Butler zagovornica je radikalnijeg poimanja spola (ideja da je shvaćanje spola kao samo dvije kombinacije bioloških karakteristika društveni konstrukt jer ne može objasniti postojanje interseksualnih osoba) i roda (da je rod performativni konstrukt individualca koji ovisi o subjektivnom seksualnom identitetu svake osobe i uspostavljenim arbitrarnim društvenim kriterijima roda). Njene ideje nisu šire prihvaćene izvan LGBT i feminističkih krugova
  1. ↑ http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37376
  2. ↑ http://proleksis.lzmk.hr/46572/
  3. ↑ a b ''Sex Testing or Gender Verification: Is There a Difference and Does it Matter?'' pristupljeno 8. rujna 2014.
  4. ↑ Gender, WHO, pristupljeno 8. rujan 2014.
  5. ↑ ''Point: a call for proper usage of “gender” and “sex” in biomedical publications'  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2016. (Wayback Machine)' Bruce M. King, American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative PhysiologyPublished, 1 June 2010Vol. 298no. 6,R1700-R1701DOI:10.1152/ajpregu.00694.2009, pristupljeno 8. rujna 2014.
  6. ↑ "Usage of 'Sex' and 'Gender'", Derek H. Ogle i dr. "Fisheries" Vol. 37/ 6, 2012.
  7. ↑ Georgia state University - The Institute for Women's Gender and Sexuality Studies: Graduate Programs  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. listopada 2013. (Wayback Machine), pristupljeno 03. rujna 2014.
  8. ↑ Ured za ravnopravnost spolova RH, "Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Zagreb 2007.
  9. ↑ ''Definition of Terms: Sex, Gender, Gender Identity, Sexual Orientation'' American Psychological Association, pristupljeno 8. rujna 2014.
  10. ↑ Mari Mikkola. 2016. The Wrong of Injustice: Dehumanization and its Role in Feminist Philosophy (engleski). Oxford University Press. Pristupljeno 18. travnja 2018.
  11. ↑ "Sexual Contract", Carole Pateman, Stanford University Press, 1988., str. 16-17 i 225-226
  12. ↑ "Gender, Nature and Nurture", Richard A. Lippa, ponovljeno izdanje 2014., "Psychology Press", New York, str. 3-4
  13. ↑ "Stanford Encyclopedia of Philosophy: Identity Politics" (pogl. "4. Gender and Feminism"), (verzija 7.2.2012.)
  14. ↑ "Performative Acts and Gender Constitution: An Essay in Phenomenology and Feminist Theory", Judith Butler, "Theatre Journal", Vol. 40, No. 4, Dec. 1988. str. 519-531 (v. osobito str. 528), izdanje "The Johns Hopkins University Press"
  15. ↑ "'Alphabet Soup' : A Glossary of Terms'  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2013. (Wayback Machine)"(v. termin: "Gender"), Leigh University, LGBTQIA Services, pristupljeno 5.9.2014.
  16. ↑ "Sexuality and Gender 101"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. rujna 2014. (Wayback Machine), Michigan State University, Lesbian, Bisexual, Gay and Transgender Resource Center (v. termin "Gender"), pristupljeno 5.9.2014.
  17. ↑ University of Vermont, "Important Terminology" (savjeti za pisanje diplomskih radova), pristupljeno 5.9.2014.
  18. ↑ WHO: What do we mean by "sex" and "gender"?, mrežne stranice Svjetske zdravstvene organizacije, pristupljeno 13.9.2014.

Developed by StudentB