Back Teleskoop Afrikaans Teleskop ALS ቴሌስኮፕ Amharic Telescopio AN مقراب Arabic تليسكوب ARZ Telescopiu AST Teleskop Azerbaijani Телескоп Bashkir Zuawaziaga (Reflektor) BAR

Teleskop

Ovo je glavno značenje pojma Teleskop. Za druga značenja pogledajte Teleskop (razdvojba).
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu.
Fotometar.
Kopija Newtonovog reflektora iz 1672.
Veliki Refraktor (68 cm) u zvjezdarnici Sveučilišta u Beču.
Reflektorski teleskop na dobsonovoj montaži, na [1]Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006.
Green Bank radio teleskop.
Teleskop MAGIC (engl. Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov) najveći je Čerenkovljev teleskop, promjera 17 m, i trenutno jedan od znanstveno najproduktivnijih mjernih instrumenata iz područja astročestične fizike.
Chandra opservatorij rendgenskih zraka.
Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [2]
Svemirski teleskop Hubble u orbiti oko Zemlje snimljen iz svemirske letjelice Shuttle (izvor: NASA).

Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop. Prema području elektromagnetskih valova naziva se optički teleskop, radio teleskop, rendgenski teleskop, gama teleskop, teleskop za infracrveno zračenje, teleskop za ultraljubičasto zračenje i drugi. Kako bi se umanjili utjecaji vremenskih prilika i svjetlosnoga zagađenja na astronomska promatranja, opservatoriji se grade na pustim mjestima s mnogo vedrih dana u godini ili se, kada se istražuju elektromagnetski valovi za koje je Zemljina atmosfera slabo propusna ili nepropusna, ili pak kada je potrebno izvesti precizna snimanja bez ikakvih atmosferskih utjecaja, postavljaju na astronomske satelite.[1]

Osnovni astronomski instrument je teleskop, koji se pokreće u dvije međusobno okomite ravnine. Za određivanje smjerova u tim ravninama služe kutomjeri. Sam dalekozor ima zadaću da olakša pronalaženje (viziranje) nebeskog tijela. Prije pronalaska teleskopa u tu su svrhu služile vizirne linije, koje su bile izvedene čisto mehanički. Osi, oko kojih se teleskop pokreće i ravnine u kojima se pokreće, postavljaju se ili u sistemu horizontskog koordinatnog sustava, ili u sistemu nebeskog ekvatorskog koordinatnog sustava. U prvom slučaju postavljanje teleskopa je altazimutsko, u drugom slučaju ekvatorsko ili paralaktičko. U astrometriji astronomski instrumenti primjenjuju altazimutnu ugradnju.[2]

Zadaća je teleskopa da predmete koje zbog velike daljine vidimo pod malim vidnim kutom prikažu u velikom vidnom kutu. Oni se dijele na refraktore i reflektore. Refraktori se sastoje samo od optičkih leća na kojima se zrake svjetlosti lome, pa im je odatle i ime. Reflektori imaju konkavna (udubljena) zrcala na kojima se svjetlost reflektira (odbija).[3]

  1. ↑ teleskop, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  2. ↑ Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.
  3. ↑ Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.

Developed by StudentB