Tuberkuloza

»Sušica« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Sušica (razdvojba).

Prikaz rendgenskog snimanja

Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest. Bolest uzrokuju razni sojevi mikrobakterija, obično Mycobacterium tuberculosis.[1] Tuberkuloza tipično zahvaća pluća, no može zahvatiti i druge dijelove tijela. Prenosi se kapljičnim putem, zrakom, kada bolesnici s aktivnim oblikom TBC kašlju, kišu ili pljuju.[2] U većini slučajeva, bolest je asimptomatska i latentna, ali u jednom od oko deset slučajeva napreduje u aktivnu bolest. Neliječena tuberkuloza dovodi do smrti u više od 50% bolesnika.

Klasični simptomi aktivne TBC infekcije su kronični kašalj s hemoptizom (krvavi iskašljaj), vrućicom, noćnim znojenjem i mršavljenjem. (TBC se naziva i “sušicom” jer bolesnici gube tjelesnu masu, kao da se suše.) Infekcija drugih organa izaziva niz različitih simptoma. Medicinska dijagnoza aktivne TBC postavlja se na osnovi radiološkog nalaza (obično rentgenske slike pluća), mikroskopske pretrage tjelesnih tekućina i mikrobiološkog uzgoja uzročnika u kulturi. Dijagnoza latentne TBC se zasniva na Mantouxovom testu i pretragama krvi. Liječenje tuberkuloze nije jednostavno, i sastoji se od dugotrajne primjene brojnih antibiotika. Osobe s kojima bolesnik dolazi u dodir također se podvrgavaju probiru i ako je to potrebno, liječenju. U slučajevima tuberkuloze otporne na više lijekova sve veći problem predstavlja otpornost na antibiotike. Kako bi se TBC spriječila, treba provoditi probir stanovništva na bolest i cijepljenje s bacilom Calmette–Guérin (BCG) cjepivom.

Stručnjaci smatraju da je trećina svjetskog stanovništva zaražena s M. tuberculosis,[3] a da svake sekunde dolazi do novog slučaja infekcije.[3] Procjenjuje se da je 2007. širom svijeta bilo 3,7 milijuna aktivnih slučajeva bolesti.[4] U 2010. je procijenjena pojava od 8,8 milijuna novih slučajeva, te 1,5 milijuna s ovom bolešću povezanih smrtnih slučajeva, najviše u zemljama u razvoju.[5] Apsolutni broj oboljelih od tuberkuloze od 2006. opada, a broj novih slučajeva je u padu od 2002.[5] Tuberkuloza je širom svijeta nejednako učestala. Oko 80% stanovništva u mnogim azijskim i afričkim zemljama pokazuje pozitivnu reakciju na tuberkulinski test, dok taj postotak u Sjedinjenim Državama iznosi 5-10%.[1] U zemljama u razvoju više osoba obolijeva od tuberkuloze zbog oslabljenog imunosnog sustava. U tipičnim slučajevima, to su osobe zaražene HIV-om i oboljele od AIDS-a.[6]

  1. a b Kumar V, Abbas AK, Fausto N, Mitchell RN. 2007. Robbins Basic Pathology. 8. izdanje izdanje. izdavač: Saunders Elsevier. str. str. 516.–522. ISBN 978-1-4160-2973-1CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. Konstantinos A. 2010. Testing for tuberculosis. Australian Prescriber. svezak 33 (broj 1): str. 12.–18.
  3. a b Tuberculosis Fact sheet N°104. World Health Organization. Studeni 2010. Pristupljeno 26. srpnja 2011.
  4. World Health Organization. 2009. Epidemiology (PDF). Global tuberculosis control: epidemiology, strategy, financing. str. str. 6.–33. ISBN 978-92-4-156380-2 |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  5. a b World Health Organization. 2011. The sixteenth global report on tuberculosis (PDF)
  6. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Lancet11

Developed by StudentB