Back Иԥсабаратәым амҩаныза Abkhazian Satelliet Afrikaans Satelite artificial AN قمر اصطناعي Arabic صاطليت ARY কৃত্ৰিম উপগ্ৰহ Assamese Satélite (dixebra) AST Süni peyk Azerbaijani قوشما اویدو AZB Штучны спадарожнік BE-X-OLD

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957.
Prvi hrvatski nanosatelit „CroCube” predstavljen u studenom 2023., a trebao bi u lipnju 2024. godine biti lansiran iz Kalifornije u orbitu raketom „Falcon 9” gdje će s 550 kilometara visine fotografirati Zemljinu površinu.[1]
Meteorološki satelit u radu.
Vizualni primjer gibanja umjetnih satelita GPS-a zajedno sa Zemljinom vrtnjom.
Svemirski teleskop Hubble.
Međunarodna svemirska postaja.
Termoelektrični generator ili Peltierov element.
Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura.
Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi top na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od brzine kruženja (vk = 7,9 km/s ili prva kozmička brzina) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na Zemlju; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine oslobađanja (vo = 11,2 km/s = druga kozmička brzina) ona bi putovala po hiperboli E i napustila bi Zemlju.
Za Zemlju (M = 6 ∙1024 kg) brzina kruženja ili orbitalna brzina na samoj površini (r = 6 378 km) iznosila bi 7 910 m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom.

Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela. Da bi takvo tijelo postalo satelitom, lansira ga se s pomoću rakete nosača, raketoplana ili drugoga pogonskoga sustava, pri čem ono postiže odgovarajuću kozmičku brzinu, koja mu omogućuje da se bez daljnjega pogona giba stalnom putanjom sve dok ga sudari s česticama prašine ili plinova ne uspore. Putanja satelita podešava (korigira) se uz pomoć raketnih motora, pa o zalihama goriva ovisi radni vijek satelita (od nekoliko dana do više desetaka godina). Povijest umjetnih satelita poklapa se s poviješću astronautike, pa je tako ruski satelit Sputnjik 1 bio prvo ljudskom rukom izrađeno tijelo u svemiru.[2]

  1. ↑ Jovic, Daniela. 11. studenoga 2023. Predstavljanje CroCube satelita. CroCube. Pristupljeno 22. veljače 2024.
  2. ↑ sateliti, umjetni, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Developed by StudentB