Vlaga

Vlažan zrak u tropskoj šumi.
Dijagram pokazuje najveći postotak vodene pare u zraku prije kondenzacije, koji može biti iznad razine mora, u ovisnosti o temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku.
Magla iznad jezera.
Vodena para iz toplijeg zraka se pretvara u tekućinu (kondenzira) nakon dodira s hladnom bocom.

Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.[1] Vlaga također označava prisutnost vode u nekom u prostoru (primjerice u podrumu jedne zgrade).[2] U fizici i znanosti o materijalima govorimo o sadržaju vode. Plinovita vlaga se općenito naziva vlažnost zraka, a u kombinaciji s tekućom vodom magla ili vodena para. Apsolutna vlažnost zraka pokazuje koliko vodene pare sadrži jedinica obujma plina. Prevelika koncentracija vlage u zraku pogoduje stvaranju gljivica, bakterija i plijesni u zidovima, te povećanju broja grinja u prašini (preko 45% relativne vlažnosti), što može uzrokovati razne bolesti.[3] Povlačenje vode s površine ili iz tvari općenito se naziva sušenje ili odvodnja.[4]

  1. vlaga, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
  2. Brockhaus ABC Chemie, VEB F. A. Brockhaus Verlag Leipzig 1965, S. 408−409.
  3. VlagaArhivirana inačica izvorne stranice od 16. travnja 2013. (Wayback Machine), Euro-pil.hr
  4. Brockhaus ABC Chemie, FA Brockhaus VEB Verlag Leipzigu 1965 , str 1441.

Developed by StudentB