S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije.
Vremenska dilatacija objašnjava zašto će dva radna sata izvještavati o različitim vremenima nakon različitih ubrzanja . Tako na primjer, vrijeme Međunarodne svemirske postaje ISS ide sporije, a zaostaje 0,007 sekundi za svakih šest mjeseci . Da bi GPS sateliti radili, oni se moraju prilagoditi sličnom savijanju svemirskog vremena kako bi se uskladili sa sustavima na Zemlji .
Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2L/c između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku t '= 0, gornje ogledalo B kad se signal reflektira u vremenu t ' = D/c , donje ogledalo A kad signal vraća u vremenu t '= 2D/c .
Lorentzov faktor kao funkcija brzine (u prirodnim jedinicama gdje je c = 1). Napominjemo da je za male brzine (manje od 0,1) γ približno jednak 1.
Otklon zrake svjetlosti u gravitacijskom polju Sunca se mjeri pri pomrčini Sunca , kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti .
Osnovna podjela fizike .
Prema Općoj teoriji relativnosti , planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela ).
Vremenska dilatacija ili dilatacija vremena (od lat. dilatare : odgoditi) pojava je koju opisuje opća teorija relativnosti . Posljedica je Lorentzovih transformacija , a pojavljuje se kad promatrač promatra sat koji se giba u odnosu na njega i vidi da je on sporiji nego kad miruje.
Ovaj učinak je izraženiji čim je veća relativna brzina. Mjerilo je brzina svjetlosti . U referentnom sustavu koji se giba brzinom v sat će ići sporije u vremenu t od isto takva sata t0 u sustavu koji miruje:
t
=
t
0
1
−
v
2
c
2
{\displaystyle t={\frac {t_{0}}{\sqrt {1-{\frac {v^{2}}{c^{2}}}}}}}
gdje je: c – brzina svjetlosti .[ 1]
↑ relativistička fizika , [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.