Huron (Houandate, Wendat, Ouendat; izgovor hjuron; vajandot) je plemenska konfederacija jezične porodice Iroquoian koja je u ranom 17. stoljeću obitavala između jezera Simcoe i Georgian Baya u Ontariju. Savez je tada imao oko 20,000 pripadnika. Pripadali su Istočno-šumskom kulturnom području a živjeli su u naseljima opasanim palisadama i uzgajali duhan.
Kada je 1615. Samuel Champlain (izg. Šamplen) oni su bili u ratu s Irokezima. Beskrajan rat između dva srodna naroda kulminira 1648., kada Irokezi, naoružani nizozemskim oružjem, napadaju Huroniu [Hjuroniju] i 1649. razaraju hjuronski savez. Otac Jean de Brébeuf, utemeljitelj 1626. rimokatoličke misije među Hjuronima i jezuitski misionari pobijeni su od Irokeza. Preživjeli Hjuroni su se razbježali u svim smjerovima – na jugozapad Duhanskom narodu, na jug Neutralnom narodu, na jugoistok Erie Indijancima i na sjeveroistok Francuzima kod Quebeca. Podivljali Irokezi su hvatali Hjurone gdje god su stigli. Zbog pomaganja Huronima Irokezi 1649. napadaju Duhanske Indijance i 1650. Neutralce i na koncu 1656. gotovo uništavaju Erie.
Hjuronima izbjegnutima u Quebec dan je maleni rezervat u Lorette gdje još žive pod imenom Huron. Dio Hurona, uglavnom Attignawantani ili Medvjeđi narod, sklanjaju se kod Duhanskog naroda i odseljavaju prvo u Michigan, pa u Wisconsin i Illinois i 1750. u Sandusky, Ohio, kod Detroita. Ovi ohajski Indijanci postaju poznati kao Wyandot, po plemenskom imenu Wendat. Wyandoti sudjeluju u Američkoj Revoluciji i Ratu od 1812. oba puta na strani Britanaca protiv Amerikanaca. Godine 1842. Wyandoti odlaze u Wyandotte co. u Kansas. Godine 1867. odlaze u sjeveroistočnu Oklahomu gdje žive kao 'citizens' (građani). Kao pleme ne žive od 1959. Godine 1990. 2,500 Wyandota živi u Sjedinjenim Državama i 1,500 Hjurona u Kanadi.